Klimatske promjene do 2050. godine ugrozit će izvore hrane i pitke vode, usporiti gospodarski rast i pojačati intenzitet ekstremnih vremenskih prilika, a Mediteran će biti jedan od najugroženijih dijelova Europe, piše među ostalim u novom izvješću UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).

Upravo će na području Mediterana, predviđaju stručnjaci, zbog ekstremnih vrućina ljeti rasti potrošnja energije, jer će se klima-uređaji paliti sve češće, a na udaru će biti turizam kao jedna od ključnih gospodarskih grana mediteranskih država.

Stradat će vinogradi i druge poljoprivredne kulture u priobalju, a izlov ribe bi se u Jadranskom moru u idućih 40-ak godina mogao prepoloviti. Prijetit će nam češće suše i šumski požari, dok će porast razine mora ugroziti priobalna područja.

Neki jadranski otoci niske nadmorske visine mogli bi u idućih nekoliko desetljeća nestati. Umjesto pouzdanih prognoza, poruka je UN-a, svijet se mora pripremati za neizvjesne posljedice klimatskih promjena koje su "ozbiljne, trajne i nepovratne".

Stanovnici mediteranskih država trebali bi, poručuju iz UN-a, osigurati vlastitu imovinu, koristiti energetski učinkovite sustave rashlađivanja, saditi različite vrste bilja i osigurati svoja naselja od poplava sustavom ranog uzbunjivanja i gradnjom čvrstih nasipa.

Hrvatskoj tek predstoje zakonske promjene i definiranje mjera kojima će se spriječiti pogubne posljedice klimatskih promjena po ljude, prirodu i gospodarstvo, upozoravaju hrvatski stručnjaci.

- Količine oborina na području Mediterana ljeti se smanjuju, a temperatura raste više u odnosu na ostatak Europe. Očekuje se da će na ovim prostorima biti sve više suša, što će ugroziti vodne resurse. Oborine većeg intenziteta u kraćem vremenu također će biti nepovoljne za vodne zalihe, a imat ćemo više bujica i erozija tla, najavljuje Krešo Pandžić, klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

"Očekuje se porast morske razine do pola metra u idućih stotinu godina. Ako se ne poduzmu zaštitne mjere, mogli bi nestati i neki otoci Šibenskog arhipelaga", upozorava Pandžić.

Podizanje razine mora imat će, dodaje, utjecaja i na izvore vode u priobalju, jer slana voda potiskuje slatku, pa rast morske razine ugrožava i zalihe slatke vode.

Utjecaj ekstremnih temperatura na poljoprivredu već je vidljiv, jer u unutrašnjosti danas uspijevaju i sorte vinove loze karakteristične za primorski kraj, a kulture koje trebaju manje topline su ugrožene.

"Povećanje temperature od 1 stupnja Celzija ne izgleda puno, ali ako to traje 90 dana, za vegetaciju je presudna ta ukupna energija", veli klimatolog Pandžić. Navodi da je u zadnja tri desetljeća temperatura rasla za više od 1 stupnja Celzija, a do 2050. godine rast će za još 1 do 2 stupnja.

Na Jadranu će postati pretoplo za turiste, koji će preferirati sjevernije destinacije, a stradat će, predviđa se, vrhunac turističke sezone. Produljenje sezone donekle će kompenzirati taj gubitak, ali posljedice će biti osjetne, upozorava Pandžić.

Piše: Lj. Bratonja Martinović/NL)