U Hrvatskoj bi uskoro mogao biti legaliziran lov lukom i strijelom. U Ministarstvu poljoprivrede smatraju da ova vrsta lova ne bi nanijela nepotrebnu bol životinjama, a Hrvatska bi, kažu, obogatila svoju turističku ponudu.

U Nacrtu prijedloga Zakona o lovstvu tako stoji da bi divljač bilo dozvoljeno odstrjeljivati lovačkim oružjem i lovačkim nabojima, ali i lukom i strijelom, koji odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljači. Način uporabe lovačkoga oružja i naboja te luka i strijele pravilnikom će, kažu u Ministarstvu, propisati ministar.

Konkurentnost u djelatnosti lovstva
"Ministarstvo poljoprivrede smatra da se dopuštanjem lova lukom i strijelom povećava konkurentnost RH u gospodarskoj djelatnosti lovstva, posebice naspram npr. Republike Mađarske, koja je poznata kao zemlja s velikim priljevom sredstava od lovstva kao gospodarske djelatnosti, a koja je među državama članicama EU-a koja dopušta lov lukom i strijelom", kažu u Ministarstvu.

UGROZA GRAĐANA
Udruga tvrdi da bi ovakva vrsta lova ugrožavala i građane jer se radi o nečujnom oružju te navode i da bi tom novinom trebalo promijeniti niz pravilnika i propisa na trošak građana. U Ministarstvu kažu da se luk i strijela nalaze u Zakonu o oružju od osamostaljenja te ne vide koje bi propise trebalo mijenjati, a time ni dodatne troškove. Što se tiče opasnosti za građane, pozivaju se također na navedeni zakon i dodaju da je Zakon o lovu iz 1994. godine dopuštao lov lukom i strijelom pa se ne radi o novosti.

"Pitanje čujnosti oružja je u potpunosti irelevantno kad govorimo o sigurnosti. Sigurnost u lovu te sigurno rukovanje oružjem propisani su Zakonom o lovstvu i Zakonom o oružju te provedbenim propisima".

Hrvatska bi se u tom slučaju pridružila Mađarskoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Portugalu, Slovačkoj, Finskoj, Estoniji, Bugarskoj i Danskoj kao zemljama članicama EU-a koje, navode, tom vrstom lova obogaćuju svoju ponudu.

Gledajući kroz perspektivu konkurentnosti u gospodarskoj djelatnosti lovstva, u Ministarstvu se pozivaju na primjer Španjolske koja, kako kažu, od lovstva ostvaruje veće prihode nego od maslinarske industrije.

No, prijedlog je na noge podignuo udruge koje se bave zaštitom životinja. U udruzi Prijatelji životinja smatraju da se radi o povratku u divljaštvo i barbarstvo, a argumente Ministarstva smatraju neutemeljenim.

Prijatelji životinja: To bi naišlo na prezir
Oni tako kao protuprimjer navode zemlje članice EU-a koje zabranjuju lov lukom i strijelom. Na toj listi su, kažu, između ostalih i Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Švedska, Švicarska...

U Udruzi smatraju da je argument bogatije turističke ponude zabluda, jer bi u očima većine turista to naišlo na prezir te bi štetno djelovalo na turistički imidž zemlje.

"Veoma je lako svakome zainteresiranome uočiti da se turistička potražnja u svijetu sve više okreće prema turističkoj ponudi s naglašenom komponentom ekologije i održivog življenja. Hrvatska također očito iz godine u godinu cilja na privlačenje što više turista iz te skupine, konstantno u promidžbi naglašavajući netaknutost naših prirodnih ljepota. I onda bismo sada u tako stvoreni image Hrvatske kao zemlje neiskvarenih prirodnih ljepota ponudili i probadanje divljači strijelama", kažu u Udruzi.

Mišljenje Ministarstva da se dopuštanjem lova lukom i strijelom ne bi uzrokovala nepotrebna bol i patnja, jer se danas radi o napravama s jakom udarnom snagom, dobrom preciznošću te se lovi s male udaljenosti koja bi također bila propisana, a lov bio dopušten samo na krupnu divljač, smatraju apsurdnim.

Ugibanje danima u agoniji
Kao ilustraciju i argumente, između ostaloga, navode i fotografije koje prikazuju životinje koje sa strijelama u tijelu lutaju naokolo. Kažu kako one s takvim ozljedama dugo, ponekad i danima, ugibaju u agoniji.

"Životinje osjećaju bol na potpuno jednaki način kao i ljudi. Ipak, ovaj prijedlog smatramo uvođenjem dodatnog načina iživljavanja na životinjama, a smatramo sramotnim objašnjenje Ministarstva da se radi o sredstvima koja su bezbolnija, sofisticiranija i humanija".

PREDMET INTERESA MANJEG BROJA LOVACA
Grubešić smatra da se radi o lovu za ljude koji su već mnogo toga odstrijelili puškom, pa sad moguće traže nove izazove, tako da postoji segment oplemenjivanja turističke ponude koja bi, osim novih izazova za stare lovce, mogao privući i novu garnituru mladih ljudi. Ipak, generalno smatra da je lov lukom i strijelom sada, a bit će i u budućnosti, predmet od interesa manjem krugu lovaca. Tezu o barbarstvu, pak, odbacuje jer, kako kaže, barbarstvom se tada može smatrati bilo koji način lova.

Ministarstvo odgovara da takvi navodi o negativnostima lova lukom i strijelom nemaju uporište utemeljeno na znanstvenim dokazima.

"Kad bi slučajno ti navodi bili točni, Europska unija, koje smo ravnopravna članica, ne bi dopuštala lov lukom i strijelom. Međutim dopušta. Također, ovo Ministarstvo posjeduje rezultate studija koje pokazuju da, što se tiče ranjavanja i gubitaka divljači, nema razlike između lova divljači lovačkim oružjem i lukom i strijelom", navode u Ministarstvu.

Problematika slabo istražena
Prof. Dr. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, kaže kako ne raspolaže rezultatima istraživanja učinka i posljedica takvog načina lova te napominje da su pitanja i odgovori vezani uz tu tematiku ovisni i o osobnim stavovima, etičkom pristupu, tumačenju lova, ubijanja i sl.

Stoga upozorava na dostupne znanstvene momente, primjerice o tome da životinja ne bi trpjela nepotrebnu bol.

"U znanstvenoj literaturi nema ili su pak samo segmentalna istraživanja o utjecaju lova lukom i strijelom na premortalni stres životinje. Općenito je cijela ta problematika slabo istražena da bi se moglo nešto tvrditi, a da pritom ima znanstveno uporište", kaže Grubešić.

Sa znanstvenog stajališta, kaže, može se govoriti samo o brzini ugibanja te premortalnom stresu, što se može istražiti i donekle utvrditi.

Sa stajališta lovne etike obveza je lovca da jedinku odstrijeli u što kraćem roku, za što se koristi tzv. samilosni hitac, a cilj je da divljač ne trpi dugo bol.

Veća energija projektila ne znači brže usmrćivanje
No, napominje, čitav je niz parametara bitan po pitanju i lova vatrenim oružjem i lukom i strijelom - dobar ili loš pogodak, tip strijele, daljina gađanja, energija luka i sl.

ODLUKE NA LOKALNIM RAZINAMA
U Ministarstvu turizma kažu kako je lovni turizam dio proizvoda koji nazivaju pustolovnim i sportskim turizmom, jednim od deset oblika ponude koju će još snažnije razvijati u svrhu privlačne ponude i izvan ljetnih mjeseci. Pritom se lokalnoj razini se ostavlja veća ingerencija u razvoju destinacije.

"Lokalne turističke zajednice će u potpunosti biti posvećene razvoju svojih destinacija, odnosno svaka jedinica lokalne samouprave te turističke zajednice odlučivati će da li žele ili ne razviti neki proizvod. U tom smislu ukoliko se neka regija ili destinacija odluči, može se opredijeliti za razvoj lovnog turizma kao strateškog oblika turizma", navode te napominju da je lovstvo u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede pa u njihove ingerencije ne bi željeli ulaziti.

"Strelice koje se koriste u takvom lovu su veće mase i većeg promjera od puščanog zrna te na taj način zasigurno čine veću ozljedu na tkivu i organima. Kako je brzina same strelice manja od puščanog zrna, to je posljedično i energija koja se prenosi na životinju manja pa je i sam kumulativni utjecaj na životinju zasigurno nešto manji, međutim to opet ovisi o čitavom nizu parametara, tj. zabluda je smatrati da veća energija projektila isključivo znači i veću šansu za brže usmrćivanje", kaže Grubešić.

U teoriji, dodaje, kod odstrela vatrenim oružjem životinja ponekad ugiba od hidrodinamičkog šoka, dok je  kod lova lukom i strijelom taj šok vrlo mali pa je za pretpostaviti da životinja ugiba od ozljede koju nanosi oštrica.

"Koji je postotak ugibanja uslijed hidrodinamičkog šoka u odnosu na ugibanje od nanesene ozljede kod lova vatrenim oružjem, nešto je što generalno nije istraženo te opet nema znanstvenog uporišta za polemiziranje, donošenje relevantnih zaključaka. Točno je da imamo pojavu trenutne smrti uslijed 'šoka' koji se javlja kod sitne divljači pogođene sačmom".

Grubešić stoga poziva na oprez pri izmjeni zakona i predlaže prijelazno razdoblje od jedne do dvije godine, u kojem bi se testirao ovaj način lova.

Prijelazno razdoblje za test u ograđenim prostorima
Treba, kaže, istražiti koliki je interes za takav lov, učinak strijele na divljač, vrijeme od pogotka do smrti, preciznost i učinkovitost pogotka, udaljenost koju divljač prevali do uginuća i sl.

"Da bi se mogao istražiti ovaj način lova i dobiti konkretne, relevantne i znanstveno utemeljene odgovore, predlažem da se u prijelaznom razdoblju lov lukom i strijelom odobri samo u ograđenim prostorima - uzgajališta divljači i poligoni za izlovljavanje - a tek potom utvrdi da li je takav način lova prihvatljiv i u otvorenim lovištima", zaključuje Grubešić.

Piše: Tomislav Šoštarić