O mogućnostima žirovanja svinja u šumama u vlasništvu RH na okruglom stolu u Babinoj Gredi razgovaralo je dvadesetak uzgajivača crne slavonske pasmine svinja, a sastanku je nazočio i voditelj Uprave šuma podružnice Vinkovci, Zlatko Cegledi.

Podržao je uzgajivače u njihovim nastojanjima povratka ekološko prihvatljivog načina uzgoja svinja, ali je pojasnio da postoji procedura i hijerarhija koja se na putu do toga cilja mora poštovati. Na sastanku je istaknuto kako je zabrana žirovanja svinja uništila tradiciju uzgoja, a poznato je da šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima upravo u hrastovim šumama.
- Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskim šumama proslijedit ćemo zaključak kojim tražimo da se i nama, koji živimo okruženi šumom, omogući pašarenje kao što je to dopušteno na otocima. I ondje također postoje državne šume u kojima, za razliku od našeg područja, pašarenje nikada nije bilo sporno niti se ikada i razmišljalo o ikakvim zabranama. Zašto je uvijek u Slavoniji sve zabranjeno? Zašto se i nama ne dopusti držanje domaćih svinja u rubnim dijelovima šume, gdje nikomu ne smetamo? To bi uvelike pomoglo oživljavanju ovog našeg zapostavljenog kraja na istoku Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva. U uvjetima i okruženju u kojima živimo, to je jedini način na koji možemo kvalitetno iskoristiti postojeće resurse i potencijale, koji su nedovoljno neiskorišteni - ističe Pavo Barić iz Babine Grede, dopredsjednik Udruge uzgajatelja crne slavonske svinje.
Ta je udruga i pokrenula inicijativu za povratak žirovanja u slavonske šume u cilju očuvanja ove hrvatske autohtone pasmine svinja. Uzgajivači će od Ministarstva poljoprivrede tražiti da im se uz određenu naknadu omogući zakup rubnih dijelova šume, koje će u dogovoru sa šumarijom ograditi i domaće svinje odvojiti od divljih.
- Predložio sam da se iznesu i javno objave podaci o tome kakvu smo korist do sada imali od zakupa lovišta, što je to država, a pogotovo ovaj naš kraj imao od lovstva. A žirovanje bi donijelo višestruke koristi i garanitiram da ćemo, ako nam to omoguće, za deset godina udvostručiti turizam i gospodarstvo podići bar za 20-ak posto. Osobno već imam dosta upita zainteresiranih kupaca iz Slovenije i Austrije koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje, uzgojene na prirodan način, bez koncentrata. Nitko više neće one uvezene iz Mađarske - zaključuje Barić.
A na sastanku je iznesena i informacija da će EU, koji snažno potiče uzgoj svinja na ekološki prihvatljiv način, davati do 50 tisuća eura nepovratnih sredstava, i ta će se sredstva, doznajemo od uzgajivača, prvi put moći koristiti i za građenje objekata i nabavu rabljenih strojeva.
– Primjerice, ako netko ima svinje pod šumom, moći će si kupiti nekakav traktor i neće više biti tako rigorozni uvjeti prema kojima su korisnici morali najprije ulagati vlastita sredstva i ispuniti niz prezahtjevnih kriterija, što je za većinu bilo neizvedivo. Naravno da će i sada postojati određena pravila, prije svega stroga zabrana nanošenja bilo kakve štete šumi. Primjerice na živuća stabla neće se smjeti kovati ograde ili praviti svinjci po šumi kao što se to nekada činilo. Svinje će zapravo u šumi moći imati 'dnevni boravak', za koji će se plaćati žirovnica, odnosno pašovnica, kao što je to nekada bilo, kada se naknada plaćala prema broju svinja. U svakom slučaju, očekuje se da će do rujna natječaj za poticanje ekološkog uzgoja svinja biti objavljen i vjerujemo da u rubnim dijelovima šume ima prostora i za naše svinje - kažu uzgajivači.

Piše: Marija Lešić Omerović