Biciklistička utrka »Četiri otoka« koja je nedavno održana na Krku, Rabu, Cresu i Lošinju još je jednom podsjetila na važnost cikloturizma u ponudi ovdašnjih destinacija. Oko 200 vozača s tri kontinenta prošlo je ulicama, stazama i šumskim putevima kvarnerskih otoka, a oni su samo dio priče. Na Jadranu je sve više turista koji bez bicikla idu samo u krevet, automobile parkiraju ispred hotela ili apartmana i potom otok obilaze na dva kotača.

    – Cikloturizam je jedan od vidova turizma koji je na globalnom turističkom tržištu posljednjih nekoliko godina u stalnom porastu, te ga sve više destinacija uključuje u svoju ponudu, kaže Luka Perčinić, voditelj marketinga u TZ Raba. – Ako situaciju sagledamo sa stanovišta naše regije Kvarnera, pa čak i Hrvatske kao turističke destinacije, na tom tržištu smo mi tek na početku.
Do prije nekoliko godina, dok u ponudu nisu ušle i postale sve zanimljivije ture koje kombiniraju plovidbu jedrenjacima i bicikliranje, takozvani »Island Hopping«, Hrvatska je u okvirima Europe bila potpuno nepoznata na tom dijelu tržišta, odnosno za ovaj vid odmora. Još uvijek smo percipirani kao zemlja isključivo za ljetni odmor, dakle kupanje, sunčanje i nautiku. Ali zahvaljujući uspjehu »bike« tura, ulaganju u infrastrukturu u samim destinacijama, te sudjelovanju u atraktivnim događanjima koja se vezuju uz biciklizam, polako se situacija mijenja u pozitivom pravcu, te se Hrvatska i naša regija Kvarner sve češće spominju kao atraktivne destinacije za cikloturizam, kaže Perčinić.   

    Što se tiče Raba, dodaje, tamošnji TZ u suradnji s lokalnim sportskim društvima i planinarskim društvom već duži niz godina ulaže u infrastrukturu, označavajući biciklističke, pješačke i planinarske staze, izrađujući specijalizirane karte za bicikliste i aplikacije za mobitele namijenjene korisnicima tih staza.

Licenca »Adria Bike«
    – Nekoliko agencija i hotela opremljeno je kvalitetnim biciklima za najam, a hoteli se uključuju u licencu »Adria Bike« hotela. Na području grada te uzduž novoizgrađene šetnice u Banjolu i Barbatu postavljeno je nekoliko parkinga za bicikle, možda ne dovoljno, ali opet biciklistima stvara osjećaj da ih se percipiralo i vodilo brigu o njima.

DVA VELIKA PROJEKTA NA KRKU
Po pitanju ulaganja, Majda Šale ističe da su ona u ovaj oblik turizma višegodišnja i nikad dostatna, no u skladu s trendovima i povećanom potražnjom, turističke zajednice okupljene u TZ otoka Krka pokreću dva velika projekta.

    – Prvi je povezan s TZ-om Kvarnera i HGS-om, »Kvarner outdoor« i »Kvarner biking trails«, gdje će se sistematizirati i standardizirati staze u županiji, a uz crikveničko-vinodolsku subregiju i otok Krk je ušao u projekt ove godine kako bi se povezao s ostalim subregijama na Kvarneru. U programu je sistematizacija biciklističkih staza, cestovnih, trekking i brdskih. Sljedeći projekt kojeg pokreće TZ otoka Krka je priprema terena za izradu zajedničke objedinjene karte pješačkih staza, više od 400 kilometara. Paralelno slijedi priprema za obilazak terena biciklističkih staza kako bi se pripremio određeni broj kružnih staza otoka Krka, nakon čega će biti moguće tiskati zajedničku kartu biciklističkih staza otoka Krka, s pripremom digitalne aplikacije, rekla je Šale, dodavši da će svi programi ovisiti i o financijskim mogućnostima.

Uzduž nove prometnice koja spaja Lopar s Rabom također je uz cestu izgrađen dio koji mogu koristiti i pješaci i biciklisti. Prema našim saznanjima, nastavit će se rekonstrukcija iste ceste sve do trajektnog pristaništa Mišnjak, te bi gotovo u čitavoj dužini uz prometnicu bila izgrađena pješačka i biciklistička staza, dodaje Perčinić, napomenuvši da je Rab ipak poseban i interesantan po svojim »off road« stazama.

    – Samo na području poluotoka Kalifronta, u predivnoj šumi hrasta crnike, postoje 54 kilometra bicikističkih staza, kako širokih makadamskih puteva, tako i zanimljivih i atraktivnih »single trailova«, potpuno odvojenih od prometa i civilizacije. Pravi mali raj za sve MTB vozače. Ako se kojim slučajem uputite od Raba do Lopara ili obrnuto, MTB vozači mogu uživati u laganim promenadnim stazama, tik uz more, napornim usponima, zahtjevnim kamenitim spust stazama, do pješčanih staza na području Lopara. Dakle Rab na relativno maloj površini nudi za svakog ponešto, rekao je Perčinić, napomenuvši kao ono što nedostaje – velika sredstva za promociju rapskog cikloturizma.   

Produženje sezone
Majda Šale, direktorica TZ-a otoka Krka, ističe da aktivnosti koje nisu vezane za kupanje i sunčanje do izražaja posebno dolaze u pred i posezoni.     – Posljednjih godina, s trendom porasta zanimanja za aktivni odmor, sve se više u ponudi destinacija otoka Krka javljaju i programi koji uključuju i cikloturizam.
Turističke zajednice su u tom segmentu zasigurno napravile najveći iskorak jer su prvo godinama ulagale u infrastrukturu staza, a onda su za potrebe promocije tiskale karte, kataloge i ostale informativne materijale. Na otoku Krku danas ima oko 150 kilometara označenih biciklističkih staza. Značaj staza je tim veći jer dobar dio njih smišljeno dotiče ili prolazi uz kulturnu i povijesnu baštinu koja se sve više valorizira i vrednuje u ponudi otoka, kaže Šale, dodavši da je Krk sve više u trendu s »outdoor« aktivnostima, čime se otvaraju nove mogućnosti za produženje turističke sezone i odmaka od pasivnih odmora.

ODUŠEVLJENA NOVOZELANĐANKA
Kako prenosi Perčinić, jedna biciklistica s Novog Zelanda je tijekom utrke »4 otoka« dala zanimljiv komentar rapske rute.

    – Gotovo je šteta ovakvu rutu potratiti na utrku, ovo je ruta za uživanje, opuštanje, fotografiranje, a na ponekim dijelovima i za kupanje. Jednostavno prekrasno, prenosi Perčinić, dodavši da bi ovakve izjave trebale biti pokazatelj u kojem pravcu se destinacija može razvijati.

    – No, iako su temelji aktivnog odmora dobro postavljeni, daleko smo od mogućnosti koje Krk ima, a koje nismo iskoristili u pravoj mjeri da bi ovo postala jedinstvena otočna »outdoor« destinacija. Nedostaje nam prava i ujednačena pješačka i biciklistička infrastruktura, što podrazumijeva ujednačene standardizirane staze, nedostaje nam zajednička objedinjena karta cijelog otoka te ostali jedinstveni materijali, čime bismo zaokružili turistički proizvod, rekla je Šale.   

    Direktorica TZ-a Malog Lošinja, Đurđica Šimičić, ističe da su njezinoj destinaciji, uz 250 kilometara šetnica, svakako dobrodošle i biciklističke staze.     – Biciklista na arhipelagu imamo svake godine sve više, oni se voze po šumskim putevima, lungomarem, čak i do vrha Osorščice. Često se na Lošinju održavaju bicikističke utrke, triatloni i niz sportskih aktivnosti zbog atraktivnosti lijepih vidikovaca, vizura, uvalica i otočića.

Uređenje starih puteva
Svjesni potrebe uređenja biciklističkih staza, krenuli smo u projekt uređenja starih zaraslih javnih puteva, koji će uskoro biti naše nove biciklističke staze. Plan Grada i TZ-a Malog Lošinja je, po pravilima EU, urediti biciklističke staze koje će otvoriti na arhipelagu novih više od 200 kilometara staza na pet otoka, što će postati nova atrakcija, kaže Šimičić, istaknuvši planove povezivanja cikloturizma sa susjednim Cresom.

    – Spojem sa creskim dijelom biciklističkih staza, koje su prema našim informacijama također u fazi planiranja i projektiranja, spojit ćemo biciklističku rutu Apsyrtides. Dakle za 2016. očekuje nas faza pronalaženja modaliteta financiranja, fazno izvođenje radova izgradnje i obnove biciklističkih staza, izrada koncepta opremanja ruta, uključujući signalizaciju, odabir lokacije odmorišta, vidikovaca i osmišljavanje ugostiteljske ponude te sadržaja interpretacije prostora.
Važno je uspostavljanje organizacijske strukture koja će osigurati kvalitetno uređenje, održavanje i upravljanje biciklističkim stazama. Pritom naglašavamo važnost edukacije turističkih djelatnika, vodiča i lokalnog stanovništva o projektu u cilju poticanja i usmjeravanja njihovog interesa za pružanjem usluga, izradu brošura biciklističkih staza s atrakcijama i promociju mreže biciklističkih staza kao kvalitetnog novog turističkog proizvoda vitalnosti i zdravlja, zaključila je Šimičić.

Piše: Ivor Balen