S više od tisuću otoka, Hrvatska je pravo bogatstvo Mediterana koje svake godine privlači sve više turista. Upravo turistički razvoj posebno prijeti brojnim otocima i priobalju te njihovoj biološkoj raznolikosti i kulturnoj vrijednosti. Kada 11 milijuna turista posjeti Hrvatsku u samo jednoj godini, od čega čak dva milijuna odlazi u zaštićena područja, moramo se zapitati je li nam turizam prijetnja ili povoljna prilika za razvoj?

U obalnoj zoni odvija se velik broj ljudskih aktivnosti zbog kojih pojedine vrste gube svoja staništa. Potencijalna opasnost za morski svijet je i moguća izgradnja marina u prirodnim uvalama koja bi ugrozila morska staništa koja pak mogu biti važna za mriještenje ili hranjenje pojedinih vrsta. Ljeti, kada turisti preplave našu obalu, nekontroliranim ispuštanjem otpadnih voda povećava se onečišćenje mora, kao i pretjerani izlov ribe i drugih morskih organizama zbog bogatije ugostiteljske ponude. Biološka raznolikost mora time je dodatno ugrožena.

Unatoč brojnim posjetiteljima, otoci još uglavnom odolijevaju masovnom turizmu, a samim time i obalnom razvoju. Oni čine najveći dio netaknute prirode na Mediteranu s dobro očuvanom biološkom raznolikošću. Međutim, netaknuta priroda i prazne plaže postaju izuzetno privlačne turističke destinacije zbog čega se očekuje da će Hrvatska vrlo brzo postati jednom od najtraženijih europskih ljetnih destinacija.  Prema procjenama WTTC-a  (World Travel&Tourism Council), Hrvatska se na tablici deset zemalja s najvećom potražnjom u razdoblju od 2006. do 2015. godine nalazi na petom mjestu.

K tome, lokalno stanovništvo rijetko profitira dobrom turističkom sezonom. Masovni turizam često uništava lokalnu kulturu, a prenapučena obala stanovnicima turističkih središta veliki je teret, dok financijsku korist obično imaju mahom inozemne turističke agencije i investitori.

Održivim turizmom može se spriječiti neprikladna izgradnja na otocima. Saznajte  što WWF radi!