Beč na moru
6.3.2014. 9:05:38h
Austrijska rivijera – Beč otkriva more-Wien Museum
Razvoj turizma, povijesno relativno kratak, ali ubrzan, tijekom proteklih je 150 godina doživio brojne transformacije.
/ kulturistra.hr

Razvoj turizma, povijesno relativno kratak, ali ubrzan, tijekom proteklih je 150 godina doživio brojne transformacije.

Izložba “Austrijska rivijera – Beč otkriva more” postavljena u Wien Museum pred posjetitelja postavlja ranu manifestaciju i začetak fenomena suvremenog turizma, reprezentirajući ga kao životni stil, estetiku i ikonografiju putovanja, otkrivanja novih krajeva, te njihove refleksije u društvu i prostoru, dok kultura putovanja konceptualizira niz socijalnih, kulturnih, ekonomskih i prostornih uzoraka, a razvija se oko središnjeg mjesta kojeg formira razdoblje modernizacije, industrijalizacije, te demokratizacija putovanja. Izložba predstavlja austrijsku nostalgiju je za određenim razdobljem i ugodnim životom na jadranskoj obali.

Austrijska rivijera izložba je kojom Wien Museum nastavlja temu prezentacije povijesnog konteksta omiljenih lokaliteta Bečana koji se nalaze izvan glavnog grada i obrađuju teme iz svakodnevnog života građana, a obuhvaća razdoblje između 1848. i 1914. godine. Strukturira se kroz nekoliko poglavlja koja uspostavljaju pregled turističkog i kulturnog prostora K.u.K. Rivijere.

Razdoblje započinje izgradnjom željeznice, južne pruge (Südbahn), shvaćene kao veliki infrastrukturni projekt koji povezuje Beč s južnim krajevima, najprije Trstom, zatim Rijekom, te Pulom. Upravo su izgradnja željeznice, te linije parobroda koje su prometovale duž jadranske obale zaslužne za početke turizma na Jadranu od sredine 19. stoljeća, koji se u početku povezuje s povoljnom klimom i terapeutskim djelovanjem slane vode.

Kontekst izložbe otvara se predstavljanjem gradova i manjih mjesta kao geografskih fokusa izložbe – gradovi Trst, Rijeka, Pula, Opatija, Zadar, Split, Dubrovnik, ilustrirajući kako se termin “austrijska rivijera” u početku koristio kako bi se oglašavao odmor u okolici Opatije, ubrzo se proširio cijelim priobaljem.

Narativ izložbe razvija se kroz strukturirana poglavlja koja obuhvaćaju razvoj turizma, tipologiju hotelske arhitekture, a pažnju posvećuje turističkim “studijama slučaja”: arhitekturi odmarališta i aristokratima u Opatiji, turizmu za obitelj na pješčanim plažama talijanskog Grada, te posebno Brijunima, kao specifičnom projektu Kupelwiesera, kojima je posvećen zaseban segment izložbe u okviru kojeg se nalazi veliko platno koje uvalu Verige prikazuje kao idealiziranu neoklasičnu rekonstrukciju.

Tipologija hotela tzv. “grand hotel” koji su se najčešće nazivali Palace ili Riviera, a kojima pripada i pulski hotel Riviera ili dubrovački Excelsior, ili onaj prvi sagrađen na Rabu, građeni su kao raskošne gradske palače, svojom veličinom, razmjerima i bogatstvom dekoracije bili su “landmark” tadašnjih gradova u skromnijim jadranskim sredinama, na periferiji carstva.

Abbazia
Izložba donosi širi kontekst obuhvaćenog prostora – talijanskog dijela sjevernog Jadrana, Istre, Kvarnera, Dalmacije, do crnogorskog primorja – putem putopisa, arheoloških i etnografskih istraživanja, zapisivanja, bilježenja. Uz domaće povjesničare i istraživače koji su se bavili lokalnom graditeljskom i spomeničkom baštinom (poput Bulića u Splitu), velik je doprinos austrijskih povjesničara u bilježenju i posredovanju znanja o kulturnoj baštini jadranskih krajeva, uz obilazak antičkih spomenika i ruina, te primjera Bizantskog razdoblja, a koja je nerijetko iz gotovo kolonijalne perspektive egzotizirana kao Drugo, jednako kao što je iz etnografske perspektive i pozicije građanske klase, egzotičnim bilo prikazivano lokalno stanovništvo obrađujući ruralni prostor, narodne nošnje i folklor.

Izložba koja uključuje brojan dokumentacijski materijal – poput fotografija, novina, arhivskih putopisnih video zapisa, hotelski namještaj, opremu, odjeću, reklamne materijale – primjere dizajna, te umjetničke predmete poput slika Egona Schielea, završava dokumentacijom Jadranske izložbe u bečkom Prateru, organizirane kao “tematski park” u maniri velikih svjetskih izložbi (Expo), a koja je realizirana pred drugi svjetski rat, 1913 godine – i zamišljena kao maketa paviljona koji predstavljaju lokalne građevine u realnoj veličini, ali manjem mjerilu, kao model Austrijske rivijere u malom, konstruirana tako da ukaže na egzotiziranje i “drugost” jadranskih krajeva i utjecaj austrijske dominacije.

Diskurzivan popratni program brojnim predavanjima povezuje povijesne teme s urbanom svakodnevicom, poput predavanja o umjetnosti življenja na Jadranu Borisa Podrecce do interesa za modernističku arhitekturu razdoblja SFRJ u kojem turistički kompleksi i hotelska arhitektura kao prostorni resurs i simbolički kapital zauzimaju značajno mjesto, a procesi njihove reaktualizacije upravo su u tijeku.

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved