O projektu otvaranja vojno-pomorskog muzeja na Muzilu govori se već više godina. Iako se dugo razrađuje, izgleda da su svi akteri uključeni u ovu priču i više nego zadovoljni razvojem događaja i sve je izglednije da će doista taj objekt, za kojeg kažu da bi bio najveći takve vrste na Jadranu, u idućih godinu, dvije, mogao ugledati svjetlo dana. Kao nositelji cijele priče tu su Vojni muzej MORH-a i vlasnik novigradskog muzeja-galerije "Gallerion" Sergio Gobbo, no nužno su uključeni i konzervatori, Ministarstvo kulture, Istarska županija i Grad Pula.

Suglasno i Ministarstvo kulture

- Cijeli ovaj projekt, do kojeg nam je itekako stalo, napreduje. Trenutno čekamo donošenje novog Zakona o muzejima, što je nužno da bi se po njemu mogli uskladiti i pripremiti svu potrebnu dokumentaciju, jer nam je cilj da budemo u cijelosti u skladu sa zakonskim propisima i to najnovijima. Zato za sada čekamo nove zakonske odredbe, rekao nam je ravnatelj Vojnog muzeja MORH-a Mario Werhas.

Dodao je da su već dobili suglasnost Ministarstva kulture, konkretno zamjenika ministrice Berislava Šipuša, da taj muzej bude u utvrdi Maria Luisa na Muzilu.

- Posebno ćemo se pozabaviti pitanjem kako to proknjižiti, jer je utvrda u vlasništvu DUUDI-ja, a mi smo dio Ministarstva obrane, pa se postavlja pitanje hoćemo li mi upravljati, a oni nama dati objekt ili će oni upravljati ili pak neko treće rješenje. Svakako nismo odustali niti od namjere da Vojni muzej ustrojimo kao posebnu ustanovu pa će se onda i taj novi detalj trebati uzeti u obzir, rekao je Werhas.

Svojevremeno je istaknuo da su ideje oko valorizacije pulskih utvrda, a posebno onih na Muzilu koje su među najočuvanijima, zainteresirale i same Austrijance, koji su bili i zgroženi što se ta povijesna imovina već nije iskoristila. No, kaže, zainteresirani su i predstavnici drugih zemalja iz okruženja, poput Mađarske i Češke čiji su građani također ovdje bili vojnici.

Privatna zbirka ponuđena za otkup

S njim se složio i Sergio Gobbo, koji se i sam dugo godina bavi ratnom mornaricom na Jadranu i ima bogatu zbirku od Austro-Ugarske do Domovinskog rata.

- Moj je prijedlog, i na tome godinama radim, da u Puli otvorimo međunarodni vojno-pomorski muzej. Zašto međunarodni? Upravo zato što smo to dužni prije svega našim građanima, ali i svim onim narodima iz okruženja koji su također bili na ovim prostorima. Glavna tema izložbenog postava bila bi austrougarska mornarica, ali i Venecija, Drugi svjetski rat, Jugoslavija pa sve do danas. Moja zbirka je stoga doista prevelika i zato sam cijeli projekt izložio Ministarstvu kulture, Istarskoj županiji i Gradu Puli i ponudio im da otkupe moju zbirku i da zajedno s Vojnim muzejom MORH-a, svi zajedno, napravimo nešto što će u konačnici biti najveći takav muzej na ovom dijelu jadranske obale, rekao nam je Gobbo i ponovio da je on trenutno u fazi nuđenja njegove zbirke na otkup. - Moja želja nije nikada bila da imam privatni muzej, ali bi želio da mi daju još koju godinu da na tom projektu radim i sudjelujem u otvaranju muzeja.

Ističe nadalje da bi do kraja svibnja prvi konkretni koraci trebali biti poznati javnosti i pojašnjava da je otkup zbirke zapravo druga faza projekta, jer se paralelno odvija prva faza, a to je organizacija velike izložbe o Prvom svjetskom ratu u Zagrebu koja bi se trebala otvoriti u prosincu ove godine.

- Probu te izložbe imali smo lani u Novigradu zajedno s Ministarstvom kulture i sve je jako lijepo ispalo, pa bi sada izložba trebala biti otvorena u Zagrebu u galeriji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, takozvanoj Gliptoteci. Tamo ćemo definitivno razraditi otvaranje vojno-pomorskog muzeja u Puli, istaknuo je Gobbo te za kraj dodao da je riječ o projektu svjetskih razmjera.

Ne bude li nepredviđenih iznenađenja, osim izuzetno bogate baze postava, pomoć i suradnju već odavno nude i kolekcionari i muzeji iz zemalja okruženja, jer se žele uključiti, naravno samo ukoliko Republika Hrvatska doista krene u taj projekt, tim više ukoliko se realizira i planirana zaštita pulske luke zajedno s utvrdama u sklopu UNESCO-a.

Piše: Sandra Zrnić Terlević