Vjetrenjače, tulipani i klompe neizbježne su asocijacije na Nizozemsku.

Tko pleše sirtaki, znaju i oni koji nikada nisu kročili nogom u Grčku. Nezamislivo je da netko ne zna da je Italija domovina pizze, a o prepoznatljivosti i razmjerima slave švicarskih satova, recimo, govori i ona – točan kao švicarski sat.

Hrvatska u takvoj brend-konkurenciji gotovo da nema izgleda. Istina, naša se zemlja u svijetu prepoznaje po crveno-bijelim "kockicama" i daleko od toga da nema obilje znamenitosti, rariteta i proizvoda na ponudu radoznalom strancu. Ali, sve po čemu mislimo da nas se u svijetu dobro zna, poput Dubrovnika, Plitvica, kravate, Janice ili Šukera svojedobno, ipak je ograničenog dometa.

Po čemu smo drugačiji
Hrvatska je mnogima u svijetu još uvijek velika enigma, a najuspješnijem domaćem izvoznom proizvodu, turizmu, to je uspjelo tek djelomično unaprijediti. Unatoč tome što se svake godine više od deset milijuna stranaca osvjedoči kako Hrvatska ima ozbiljan turizam, nevjerojatnih 110 milijuna Europljana još uvijek ne zna da je – turistička zemlja.

Polovica od 140 milijuna europskih građana koji znaju da Hrvatska ima turizam, nema predodžbu kakva je zapravo ta hrvatska turistička ponuda.

– A pogotovo im nije jasno po čemu se Hrvatska razlikuje od drugih i zbog čega bi netko za odmor izabrao baš Hrvatsku. Na to nas, osim turista, često upozoravaju i poslovni partneri – kaže i prvi čovjek nacionalne promidžbene organizacije Ratomir Ivičić te nastavlja:

– Ova bi godina trebala biti prekretnica. Radimo velik zaokret, trenutačno privodimo kraju izbor novog slogana, loga i sveukupne, krovne ideje našeg turizma, a sve tempiramo tako da efekte osjetimo već ove sezoni.

A da bi priča bila potpuna, zaokružena, u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice otvaraju i potragu za takozvanim ikonama domaćeg turizma. Od županija će zatražiti da kandidiraju po deset do dvadeset najvrednijih aduta, a prijedlozi će potom pred sud vrhunskih stručnjaka različitih profila.

– Ne želimo i ne možemo sami odlučivati jesu li najprepoznatljivija turistička ikona Istre, recimo, Brijuni, pulska Arena ili nešto treće. Želimo čuti sud stručnjaka je li kulen eventualno najveća slavonska turistička ikona ili ipak nešto sasvim drugo – ilustrira direktor Glavnog ureda HTZ-a kakve će se dileme uskoro naći pred interdisciplinarnim timom stručnjaka.

Šuma informacija
– U stručno tijelo namjeravamo pozvati desetak stručnjaka: povjesničare, kulturnjake, prirodnjake, autoritete za gastronomiju, enologiju itd., a u njemu neće biti ni predstavnika Ministarstva turizma ni HTZ-a. Za svaku regiju će se vjerojatno izabrati po jedna ikona među prijedlozima. Vjerujemo da je to put da našu zemlju učinimo prepoznatljivijom, turističku ponudu jasnijom, a turizam uspješnijim. Sada u promociji postoji cijela šuma informacija – smatra Ivičić. Izbor hrvatskih turističkih ikona trebao bi biti okončan do ljeta.

– U Nizozemskoj i Njemačkoj prošli sam tjedan razgovarao s desetak poslovnih partnera i svi kažu isto. Spremni su i više i snažnije prodavati Hrvatsku kad naš turistički proizvod bude jasniji, kad iza njega bude stajao snažan brend i povjerenje da će gostu biti isporučeno ono što slogan obećava – kaže Ivičić.

A što bi najbolje i najvjernije reprezentiralo Hrvatsku i hrvatski turizam, pitali smo i brojne predstavnike javnog života. Mišljenja i prijedlozi su različiti, ali svakako zanimljivi.

Piše: Radmila Kovačević

Pitali smo: što bi nas moglo ponajbolje predstaviti strancima) Saša Broz, redateljica
- Lado
- 2CELLOS
- Stilske vježbe
Mogla bih nabrajati unedogled, jer tu su i Montažstroj i Bacači sjenki, naši slikari Vehabović i Artuković, Jazziana croatica, ali i Pula i Motovun film festivali... Sve to samo trebamo dobro predstaviti svijetu. (br)

Boris Ljubičić, dizajner
- izmjenični kvadratići
- kravata
- dalmatinac
To je vrlo slojevita tema i projekt. Ni Hrvatska kao zemlja još nije jasno brendirana. No, svakako imamo što ponuditi za turističke ikone. Ponešto je već i relativno poznato u svijetu, samo to moramo snažnije prisvojiti kroz promociju. (rak)

dr. M. Bura, pomoćnik ministra zdravlja
- Dubrovnik
- priroda
- sportaši
Našu nezagađenu zemlju moramo prikazati kao posebnost jer to drugi nemaju, a potencijal je i proizvodnja eko organske hrane. Dubrovnik je već prepoznatljiv širom svijeta, a turističke ikone mogu biti i naši sportaši. (ir)

Branko Ognjenović, kuharski akademik
- zdrava hrana
- raznolikost
- autohtonost
Ono što imamo, a ne cijenimo jesu namirnice iz još uvijek čistih polja, vrhunska riba. Brend može biti sve od krpica sa zeljem do tartufa, viških limuna, neretvanskih mandarina ... Sve što danas izvlačimo iz zaboravljene bakine škrinje. (tbo)

J. Poklečki Stošić, iz Umjetničkog paviljona
- morska obala
- arhitektonska baština
- stećci
Stećci su jedinstveni u svijetu. Imamo ih samo mi u Dalmatinskoj zagori i BiH, a iz toga bi se mogla napraviti sjajna globalna priča koja bi privukla turiste. Oni su naša neiskorištena turistička atrakcija koja ima globalni potencijal. (br)

P. Župan Rusković, turistička konzultantica
- more
- Plitice
- Dubrovnik
Brojke u turizmu rastu, ali i dalje ne znamo kakav zapravo turizam želimo. Prije izbora turističkih ikona moramo se odrediti kome se obraćamo, koje goste hoćemo. No, ikona može biti i naše more ili nezaobilazne Plitvice te Dubrovnik. (rak)

Irena Škorić, redateljica
- 1000 otoka
- licitarsko srce
- purica s mlincima
Zaista nije lako izabrati jer stvarno imamo mnogo toga. No, nova reklamna kampanja treba "udariti" na emocije ljudi. Tako ćemo najlakše privući one koji nas ne poznaju, a sve koji jednom dođu navesti da nam se uvijek vraćaju. (br)