Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska je po konzumiranju alkohola i s problemom te vrste ovisnosti vodeća u regiji; iza nas su ostale članice ex države, dok smo u Europi u pravilu odmah iza vodećih, istočnih zemalja, članica ex SSSR-a, među prvih 10-ak “najalkoholiziranijih” nacija na kontinentu. Dok zdravstveni radnici upozoravaju na razmjere i posljedice alkoholizma, Slavonija opjevava svoju rakiju šljivovicu kao da “bez nje života ovdje nema”. Stih je svakog bećarca po modelu “red slanine, red rakije, red bekrija”. Ovi potonji, s čašom ili bocom u ruci, slave se kao narodni heroji, a iza tog bekrijanja u stvarnom životu, a ne u pjesmi, stoji nerad, lijenost, piće i (tuđe) žene, reći će oni koji smatraju da nas se u analizi tradicionalne veze Slavonije i šljivovice doživljava kao izjelice i pijance, tj. primitivce. Poručuju da ovaj dio Hrvatske odašilje pogrešnu poruku o sebi u percepciji “kroz flašu”, da je ova regija puno više od rakije i čvaraka, da je Slavonija područje ne samo bogate folklorne tradicije i manifestacija, već i dvoraca hrvatske i ine vlastele, kraj bogate kulture, umjetnosti, nalazište Vučedolske golubice, da je ona Kopački rit, lječilišni turizam u Bizovcu… I Dalmatinci vole i sami proizvode vino, no kada odašilju poruku o sebi, akcentiraju ribu, maslinu, more, a ne punu čašu…
Zacementirani stereotip
Osječki sociolog, prof. Krunoslav Vukelić, kaže kako je to stereotip od kojeg Slavonac ne može, ali nema ni neke volje, maknuti se.
– Mi smo poznati po tome. Pokušavamo brendirati te neke stvari i stvaramo neku sliku da smo simpatični i da se kod nas dobro jede i pije. Rakija se “slavi” kroz pjesmu, koreografije, bećarce, a uz to idu i kazan, pečenje rakije, pa i vino - kaže Vukelić.
Neslavno vodstvo RH u regiji po alkoholizmu predsjednik Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara, pročelnik Centra za alkoholizam i druge ovisnosti pri KBC-u Sestre milosrdnice, dr. Zoran Zoričić, pojašnjava kako je posrijedi trend koji traje dugo i koji ne iznenađuje.
– Rezultat je odnosa države, društva prema cjelokupnom problemu. Na djelu je kultura nazdravičarskog mentaliteta! Društveni običaji ne guraju politiku prema sankcioniranju toga - kaže dr. Zoričić.
Društvo smo koje ima stav da je droga nedopuštena, no nijedan političar neće braniti alkohol jer ga birač, a svaki je važan na izborima, neće poduprijeti u tome.
– U toj cijeloj priči Slavonija nije iznimka; tu imate mentalitet pijenja kao kontinentalni model – od ponedjeljka do petka, a onda, od petka do kraja vikenda, ogromno pijenje. Dominira žestica, šljivovica, premda je industrija piva sve dominantnija i stvara se tzv. pivski alkoholizam. To je ogroman marketing koji je postao nezaobilazan uoči utakmica i TV prijenosa iako sport i alkohol ne idu zajedno. Sugerira da nema navijačke atmosfere, izlazaka, druženja bez piva - kaže dr. Zoričić.
Ima li sporta bez piva?
Dodaje, kriza nije jedini okidač koji čovjeka (do) kraja gura u alkohol, iako će, dodaje, dio ljudi u nedostatku posla češće posegnuti za bocom. Smatra se da je u Hrvatskoj 200-250 tisuća ovisnika o alkoholu.
– Tu je i 230 klubova liječenih alkoholičara i to je dostatno s tim da postoje sredine, a tu je i istočna Slavonija – Ilok, Đakovo i dr., gdje bi mrežu tih klubova trebalo upotpuniti - kaže dr. Zoričić.
Dok neke sredine klub nemaju, neki gradovi imaju ih nekoliko. Zrcali li se u tome brojnost ovisnih o alkoholu u toj sredini ili njena svijest o tom problemu? Dr. Zoričić odgovara da je to pokazatelj volje stručnih suradnika da se time bave.
- Muškarci piju više od žena – odnos je 4-5 : 1, i oni kreću ranije. Danas je sve više mladih koji piju s tim što djevojke piju kao i muškarci. Dečki kreću s 13, djevojke s 14 godina, no to nema razmjere alkoholizma, to je više eksperimentiranje - kaže dr. Zoričić i dodaje da alkohol ne poznaje društvene, socijalne, obrazovne skupine.
- Piju svi - ocjenjuje dr. Zoričić - od najobespravljenijih – zbog neimaštine, do najsituiranijih, kod kojih je u utrci za poslom, zaradom, karijerom okidač stres.

Piše: Suzana Župan