Ma koja Ultra, pa šta vam je! Sve je to okej, ali izvorna klapska pisma pravi je adut našeg turizma – poručile su maturantice Privatne splitske gimnazije “Marko Antun de Dominis” na jučerašnjem susretu projektnih timova osnovnih i srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije, održanom u Gradskoj knjižnici Marka Marulića.

Školski projekt “Turistička kultura” bavi se istraživanjem baštine u kontekstu razvoja turizma, a zaživio je početkom devedesetih godina u nekoliko dalmatinskih škola, i to po uzoru na rad slovenskih kolega.

Serenada pod prozorom

Profesori se nadaju da će postati dio školskog kurikuluma, barem kao izborni predmet, a učenici su entuzijazmom i radom opravdali njihove težnje.

– Svi znaju za fado, a naša je želja da cijeli svijet sazna za klapsku pismu! Stoga smo krenuli u istraživanje povijesti klapskog pivanja, ali i tržišta. Zaključili smo da bi se tradicionalna, a cappella pisma, bez nepotrebne instrumentalizacije trebala vratiti u kalete i pod volte. Kvalitetno je, prepoznatljivo i nikog ne ostavlja ravnodušnim. Sve se lipše predstavi i proda uz lipu pismu – rekla nam je učenica Katarina Bašić, a njezina kolegica hvarskih korijena, Kim Van Den Berg, nadodaje kako joj je klapska baština zapisana u genima.

– Projekt turističke kulture uistinu nas je nadahnuo i otvorio nam nove perspektive, a neke kolegice odlučile su i studirati turizam. Pa smo razmijenile ideje. Recimo, serenada pod prozorom, u staroj kaleti, priča je koju turisti jedva čekaju, a premalo je iskorištena. Zamislite kako bi to dobra turistička reklama bila – kazala je Kim.

Da zima na otoku može biti zanimljiva, potvrdili su učenici hvarske osnovne škole. Budući da je lavanda jedna od posebnosti njihova otoka, odlučili su zaustaviti njezino izumiranje.

Hvarska priča o lavandi

– Levanda je na Hvar stigla davne 1928., i to iz Provanse, a prvi ju je uzgojio Bartul Tomić. Nakon brojnih požara, uzgoj ove biljke je ugrožen, pa se nadamo da će se ipak sačuvati, i to u domovini hvarske levande, Velom Grablju – rekle su nam osmašice Melisa Bašić i Hanna Claudius Brakus.

Za svoja istraživanja dobili su brojne nagrade i priznanja, a ako ih ne spriječi neizglasani proračun, u listopadu iduće godine ugostit će učenike s najboljim školskim projektima u Hrvatskoj.

– Ala, ala, dosta, niste na peć! – uzrečica je koju su odlučili istražiti i turistički promovirati viški đaci. Žene su se početkom prošlog stoljeća ranim jutrom okupljale oko rijetkih peći kako bi za ukućane ispekle pravu višku pogaču.

– Na pećima se uvik puno pričalo, saznavalo novitade, ogovaralo sve i svakog. Kada bi se ispekao, kruh se nosio na glavi, što je momcima bilo idealno za ćapat curu u prolazu. Priča o pogači toliko nas je zanijela da smo i prije nekoliko godina u školi izdali višku kuharicu, i to na našem dijalektu, ali i na njemačkom i talijanskom jeziku – kažu viški osnovnoškolci Ante Ilić i Toni Krolo.

Lucia Kujundžić, iz Osnovne škole “Bijaći” predstavila je rad o komačarstvu (autohtonoj kaštelanskoj opremi za konje), a u velika istraživanja dali su se i učenici Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića iz Lovreća. Budući da imaju najveću školsku etnografsku zbirku u Hrvatskoj, kod njih možete posjetiti učionicu baštine i turizma, te kupiti neke od brojnih proizvoda školske zadruge. Kako je prvi pisani spomen na stećke, baš kao i najstariji pogreb pod stećkom u povijesti (1795. godine), upravo iz Lovreća, logično je da su kameni nadgrobni spomenici predmet njihova mukotrpnog rada.

Dobili su drugu nagradu na državnom natjecanju, a odraslima su dali na znanje da vole kad ih se konkretno uključi u projekte. Svi sudionici jučer su primili diplome za iznimne zasluge u razvoju projekta “Turistička kultura”.

Piše: Tihana Marović
Link na originalni članak