Koliko aktivnosti jednoga projekta za dobivanje sredstava Europske unije mogu biti zanimljive i atraktivne pokazala je glazbeno-scenska rekonstrukcija prvog dočeka carskog vlaka u Slatini 1895. godine pod nazivom Slatinska dobrodošlica.
U prikazu je sudjelovalo oko 250 članova kulturno-umjetničkih društava, pjevačkih zborova, gradskih orkestara i članova različitih udruga iz Slatine i okolice, Našica i mađarskih gradova Szigetvar i Szentlőrinc, jer se projektom nastoji potaknuti održivi razvoj turizma na temelju carske željeznoce koja je od 1895. povezivala ta tri grada.
Dobro osmišljen i vrhunski izveden program pobudio je veliko zanimanje Slatinčana pa je događanju nazočilo nekoliko tisuća ljudi.
Građanska nošnja
U posebnom vagonu u kompoziciji vlaka koji je na željezničku postaju u Slatini stigao u 16,40 sati stigao je gradonačelnik Szentlőrinca Mark Gyrovary i brojni gosti, koji su svojim kostimima podsjetili na 1895. godinu i prvi dolazak carskog vlaka u Slatinu. Dočekali su ih slatinski gradonačelnik Ivan Roštaš sa svojim suradnicima, zamjenica virovitičko-podravskog župana Sanja Bošnjak, predsjednik Gradskog vijeća Našica Josip Miletić, predstavnici društvenih i gospodarskih organizacija, članovi slatinske Gradske glazbe i našičke mažoretkinje te brojni građani. Neki od njih bili su odjeveni u građansku nošnju 19. stoljeća, u skladu s odjećom pristiglih dužnosnika. U Slatini se ponavljala povijest, koju su sa zanimanjem pratili i oni putnici u vlaku koji nisu znali što se u tom gradu događa. Ugledni gosti kočijama su prevezeni u Park 136. Slatinske brigade u središtu grada, gdje je izveden središnji dio programa.
Iz pozdravne riječi općinskog načelnika na kraju 19. stoljeća Slatinčani i njihovi gosti doznali su da je dioničarsko društvo za gradnju 93 km pruge od Szentlőrinca preko Slatine do Našica utemeljeno u Budimpešti godinu dana ranije. Posebnim vlakom na svečanost otvorenja stigli su gosti iz Ugarske, među kojima su bili tadašnji dioničari i grof Eszterhazy sa suprugom i suradnicima iz Szentlőrinca, iz Našica je došao grof Pejačević i njegova supruga, a dočekali su ih knez Schaumburg Lippe, općinski načelnik, kotarski zastupnici i građani.
U sklopu svečanog programa sve nazočne pozdravili su gradonačelnici Ivan Roštaš i Márk Gyrővary, predsjednik Gradskog vijeća Našica Josip Miletić i zamjenica virovitičko-podravskog župana Sanja Bošnjak. Naglasili su da je glavni cilj projekta uspostava turističke rute trasom carske pruge i da se projektom uspostavljaju novi mostovi suradnje. Gradonačelnik mađarskoga Szentlőrinca na tečnom hrvatskom jeziku govorio je o značenju nekadašnje pruge i dodao da radi na tome da se ponovno sagrade pruga i most preko Drave, koji će ponovno povezati Mađarsku i Hrvatsku, pojačati suradnju i donijeti razvitak.
Bogat i raznovrstan program pripremili su Teatar Leo i Zavičajni muzej Slatina, a nastupili su glumci Kazališta Virovitica Blanka Bart Hajoš i Antun Vrbenski, pjevačica Eva Balković i violinistica Ivana Miličić, gradske glazbe iz Slatine, Našica i Szentlőrinca, našičke mažoretkinje, pjevački zborovi Lisinski iz Našica i Zrinski iz Slatine, KUD-ovi Voćin, Podravina iz Čađavice i Dika iz Slatine, plesni studio Art Slatina, udruga Sport za sve Podravac Sopje i Društvo Naša djeca Slatina. Program su vodili Marinela Zrinščak Begovac i Denis Ostrošić.
Kako su radili naši stari
U Parku 136. slatinske brigade gradska Služba za gospodarstvo i razvoj, Poljoprivredno savjetodavna služba i Turistička zajednica prigodno su organizirale sajam „Kako su radili naši stari“, na kojem su udruge, obrtnici i škole prikazali nekadašnje običaje, obrte i svakodnevne kućanske aktivnosti. U Zavičajnom muzeju otvorena je izložba „Vlakovi za velike i male” Kluba željezničkih modelara iz Zagreba, koja prikazuje razvoj željeznice od Austro-Ugarske do danas.
Program Slatinska dobrodošlica dio je zajedničkog projekta triju gradova u IPA programu prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska ”Od carske željeznice do održivog razvoja turizma Szentlörinc-Slatina-Našice”, a bio je i središnji događaj proslave Dana grada Slatine i 716. obljetnice prvog spomena imena Slatine u povijesnim dokumentima.

Piše: Petar Žarković