Lovčić
31.8.2013. 6:00:22h
U selo stopama svetog Martina - Preživjeli Turke i doživjeli Europu
Od Stupnika - općinskog središta - pet kilometara vožnje brdskim krajolikom kraj vinograda pa kroz hrastovu i grabovu šumu, pokraj uređenih idiličnih livada i kraj poneke vikendice, stiže se do Pavića brda, s kojega se uočavaju ušorene kuće sela Lovčić.
/ glas-slavonije.hr

Od Stupnika - općinskog središta - pet kilometara vožnje brdskim krajolikom kraj vinograda pa kroz hrastovu i grabovu šumu, pokraj uređenih idiličnih livada i kraj poneke vikendice, stiže se do Pavića brda, s kojega se uočavaju ušorene kuće sela Lovčić.
Nekada je to selo zauzimalo stratešku poziciju između Slavonskog Broda i Požege, a danas je mala oaza mira i nedirnute prirode s četrdesetak kuća i jednako toliko stanovnika. Tu je i crkvica sv. Martina, iz romaničkog i ranogotičkog razdoblja, jedan od najstarijih sakralnih objekata u Slavoniji, sagrađena 1167. i obnovljena 1756. godine, do koje se dolazi “stopama sv. Martina”. O tome postoji i međunarodna inicijativa, kaže pročelnica slavonskobrodskog konzervatorskog odjela Željka Perković, naglašavajući kako je za Lovčić najvažnija upravo činjenica što je smješten u prekrasnom krajoliku kojim je nekad hodio i gdje je boravio poznati biskup. Iz rodne je naime Mađarske pohodio Hrvatsku i cijelu Europu nekoliko puta, da bi u Francuskoj završio kao crkveni velikodostojnik.
- A gdje god je bio, priča kaže, napravio je crkvicu, pa je i lovčićka crkvica nastala na brežuljku, današnjem mjesnom groblju, i zaštićeno je kulturno dobro od nacionalnog značenja. To je crkvica hodočasnika, a najvjerojatnije su tu zastajali i križari kada su išli u pohode - kaže Perković.
Inicijativa “Stopama sv. Martina” potaknuta je, vjerovali ili ne, u Americi, u kojoj je netko - zahvaljujući čudima tehnike, interneta napose - saznao za Lovčić i pokrenuo cijelu priču oko sv. Martina. Lovčićani vjeruju kako bi se ta turistička ruta (kao u Mađarskoj, Austriji, Sloveniji, Francuskoj) mogla iskoristiti i organizirati pohode kroz ovo posljednjih godina gotovo zaboravljeno selo, koje se svojevremeno nalazilo na jednom od najvažnijih putova, a svoj vrhunac doživljavalo krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Nakon toga naglim industrijskim razvojem počelo se iseljavati. No kako je ostalo relativno izvan velikih prometnica, zadržalo je duh starih vremena. I upravo bi to danas moglo biti njegova najveća vrijednost.
TURSKO GROBLJE I PUČKA ŠKOLA
Zauzimanjem lokalne zajednice te Instituta za etnologiju i folkloristiku, Konzervatorski odjel je priredio kompleksni promotivni materijal. U tom se materijalu govori o krajoliku, prirodnom i kultiviranom, o tradicijskim, stambenim, gospodarskim i pomoćnim zgradama te svim drugim potencijalima iz kojih se može izvući korist za revitalizaciju ovoga kraja, ponajviše u smislu razvoja eko i etno turizma. Osim toga, o Lovčiću se priprema i izložba u Muzeju brodskog Posavlja.
I interes stanovnika za revitalizaciju sela sve je izraženiji pa su prije osam godina osnovali i udrugu "Eko-etno selo Lovčić" i počeli uređenje sela ne bi li ono bilo privlačnije turistima. Cilj im je, kažu, sačuvati duh minulih vremena, urediti stare tradicijske kuće u izvornom obliku, a OPG-ove uključiti u turističku i gospodarsku ponudu za razvoj ruralnog turizma. Za to postoji, sigurni su, dobra podloga, jer je mjesto, kažu, živjelo i u tursko doba, što i danas potvrđuje brežuljak iznad sela poznat kao Tursko groblje. Stara je i pučka škola u mjestu Lovčić, utemeljena još oko 1830. godine. Nažalost, zatvorena je prije četiri godine, kada je i posljednjih nekoliko učenika završilo četvrti razred.
DOMAĆI MED I BICIKLIRANJE
Tu su na stazi i četiri kapelice, od kojih se značenjem ističe kapelica poklonac, pravokutnog oblika.
- Uz sve što imamo, nedostaje nam projekata i financijske potpore - kaže predsjednik Udruge, Stjepan Aladrović te dodaje: - Prije dvije godine napravili smo šetnicu oko sela i spojili je s crkvicom sv. Martina, a županijska Turistička zajednica postavila je dvadesetak klupa za odmor. Uredili smo i izvorište Popovac s dvije sjenice i klupama, biciklističke staze. Sve je to lijepo i korisno, ali je premalo.
Vlasnici pojedinačno sami obnavljaju stare kuće, pa i naš sugovornik, koji uz dosadašnju potporu Ministarstva turizma od ukupno 50 tisuća kuna planira dovršiti “Bajinu kuću”, u kojoj će za početak gostima nuditi prenoćište. Slično razmišlja i Đuro Aladrović, još uvijek zaposlen u Slavonskom Brodu.
- Ovo je bogom dano za sve vrste turizma, ali problem je novac za projekte, a njega očekujemo od općine, turističke zajednice i županije. Ne želimo da Lovčić bude muzejsko eko-etno selo, nego ovodobno eko-etno selo za goste, turiste, koji će u njega dolaziti u sve većem broju. Ovdje žive ljudi koji im mogu ponudi domaći med, sir, kajmak, bicikliranje, jahanje... I sada dolaze gosti, ponekad s dvadesetak auta, no mi još nemamo dovoljno toga u ponudi - kaže Đuro.
Njegova kćerka je završena kuharica, što bi im moglo dobro doći za turističku ponudu, dok supruga, zajedno s ostalim ženama u selu okupljenima u Udrugu, izrađuje rukotvorine, čijom bi se prodajom također mogla skupiti koja kuna za buduće eko-etno selo. No veliki problem Lovčića je, kažu mještani, nedostatak vode u bunarima za sušna vremena, jer kroz mjesto još uvijek ne prolazi vodovod.
Stjepanova supruga Ankica iz Odvoraca se udala u Lovčić i zavoljela selo. Ne smeta joj ni što liječniku ide u Oriovac, što je zatvorena škola i trgovina. “Svaki dan imamo tri pokretne trgovine, a samo kada trebamo nešto više, odemo u grad.” I njihov 27-godišnji sin Danijel tu živi s obitelji, iako je mladih i djece sve manje. Samo je jedan srednjoškolac u selu, dok Danijelov brat kreće na fakultet. Ne nedostaju im mjesta za zabavu, kladionica, birtija..., ali dobro dođe KUD, makar za trošenje viška mladenačke energije.
Najstarijoj pak sumještanki, 90-godišnjoj Marici Kaurić, ne nedostaje ništa. Lovčić joj je najljepše i najdraže mjesto na svijetu. “Ovdje je čist zrak, volim svoju kuću i neću nikamo, samo Bogu”, kroz šalu kaže baka Marica, koja je rođena u istoj kući, a u Lovčiću je (još za stare Jugoslavije) završila četiri razreda škole s tridesetak đaka.
Lovčićani u svom naumu oživotvorenja eko-etno sela imaju potporu načelnika općine, Pere Lovinčića.
- Općina će svakako odraditi svoj dio posla, no jedan od većih problema Lovčića su mali financijski kapaciteti domaćeg stanovništva da izgrade vlastite projekte - kaže načelnik. Ipak očekuje kako će se iz europskih sredstava namijenjenih ruralnom razvoju (za 2014. godinu) naći i nešto novca za ovu općinu.
- Prijavili smo se za jedan projekt turističke naravi, u iznosu od osam milijuna eura, i vjerujemo da ćemo uspjeti povući ako ne sve, onda značajan dio tih sredstva, budući da su Lovčići u toj 'ponudi' visoko pozicionirani - optimist je Lovinčić.
ZASLUŽUJU BOLJE DANAS I SUTRA
Načelnik općine također kaže kako će se učiniti sve da se izgradi cesta, šetnica, vidikovci i još puno toga dobroga za selo, no problem će nastati, kaže, ako ne bude smještaja za turiste. A što se tiče vodovodne mreže, u Općini razmišljaju o mogućnosti izgradnje lokalnog vodovoda, što bi s obzirom na izdašnost izvora pitke vode, bilo učinkovitije i jeftinije.
Sve u svemu, koliko god se Lovčić čini kao selo “bogu iza leđa”, sudeći prema svemu što smo vidjeli na licu mjesta, ipak se puno toga ima vidjeti. Drugim riječima, Lovčić nije i ne smije biti zaboravljen u nekavoj “slavonskoj zoni sumraka”. Naprotiv, i Lovčić i druga slična, a opet po mnogočemu osobita i različita sela u Brodsko-posavskoj županiji, zaslužuju bolje danas i još bolje sutra. Uostalom, i Lovčić je od sada osim u Hrvatskoj također i u Europskoj uniji...

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved