Robert Bobinac, ravnatelj javne ustanove NP Kornati upire pogled u skorašnju budućnost u kojoj ima mjesta za zaštitu i očuvanje prirode s jedne, i razvoja koji podrazumijeva poštivanje iste te prirode, s druge strane.

Svjetska banka daje 3,6 milijuna kuna za Posjetiteljsko-edukativni centar Vrulje
-Naš projekt uređenja Posjetiteljsko-edukativnog centra u starom objektu u uvali i naselju Vrulje, prepoznala je Svjetska banka koja će ga financirati sa  3,6 milijuna kuna. Radovi na rekonstrukciji počinju 15. listopada ove godine, a završetak je planiran za 5. travnja iduće godine. Eto, u 34. godini NP-a starta veliki projekt koji završava u 35.godini starosti ovog jedinstvenog vodenog parka, kazuje ravnatelj Bobinac za portal Tris.

Ravnatelju Bobincu danas u goste stiže ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, te ravnatelji ostalih Nacionalnih parkova i Parkova prirode. Za zajedničkim stolom razgovarat će o ulaganjima u zaštićena područja, a početkom tjedna, u ponedjeljak, sastat će se  svi ravnatelji iz Hrvatske kako bi se razgovaralo na temu ulaganja, razvoja i upravljanja parkovima.

Ravnatelj Bobinac sa suradnicima i gostima pokazat će ministru Zmajloviću uvalu Vrulje i budući Posjetiteljsko-edukativni centar koji će, po završetku, označiti jednu novu razvojnu stranicu ovog NP-a koji je dosad bio manjkav u pogledu informativne infrastrukture, ali i ostalih sadržaja koji će se sada, napokon naći na jednom mjestu. Ministru Zmajloviću pokazat će se i zaštićena  uvala-privezište „Foša“ u kojoj se nalazi najmanja kornatska kuća.

Poljske kućice, maslinici, edukativne staze, Robinzonski turizam, strižnja ovaca…
Upravo male poljske kućice okosnica su još jednog projekta kojeg ova javna ustanova planira realizirati. Riječ je o tzv. Robinzonskom turizmu koji se više ne bi smio odvijati stihijski kao do sada. Mini-poljske kućice koje se nalaze u unutrašnjosti otoka, duboko u maslinicima i udolinama, predstavljat će okosnicu novog viđenja Robinzonskog turizma. U okruženju maslinika i  jedinstvene flore i faune, poljske kućice privući će pažnju turista koji žele uživati u miru, tišini, oazi zelenila u „ljutom“ kršu. To što na području Kornata nema signala mobilnih operatera ili je na mjestima gdje ga ima jako slab, s jedne strane predstavlja manu, a s druge strane to je prednost  za sve one koji se za godišnjeg odmora žele isključiti i uživati u iskonskoj ljepoti i doživljaju kojeg pruža surovi sivi kamen, škrta zemlja, stari maslinici, poludivlje ovce koje pasu ljekovitu travu…

-Na području Kornata je oko 19 000 stabala maslina što predstavlja pravo bogatstvo, a NP Kornati želi graditi priču upravo o svom biljnom bogatstvu. U suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba od prošle se godine radi na određivanju genotipa maslina kako bi proizvodili djevičansko ulje od posebne masline, a u ovaj projekt će se uključiti i drugi vodeni NP-ovi i Parkovi prirode.

I to nije sve. Idemo s projektom uređenja sidrišta, točnije sa postavljanjem „bova“ čime ćemo za duže vrijeme urediti zasad, problematični privez plovila. Nastavljamo i sa popularizacijom starih običaja poput strižnje ovaca, a pozvali smo sve zainteresirane kurnatare da se uključe u projekte u poljoprivredi i stočarstvu kako bi već sutra na Kornatima imali više proizvođača maslinova ulja, meda, sira, smokava, rogača…  U listopadu ove godine krećemo i u projekt  izgradnje edukativne staze od uvale Kravljačica do uvale Željkovci  u dužini od oko 1,6 kilometara. Staza će povezati ove uvale sa poljem Tarac, koje je, inače najveće na Kornatima.  Edukativna šetnica koja će omogućiti pristup polju Tarac  još je jedan projekt koji će oživjeti  ovo mini područje na kojem je  5000 stabala maslina. Zadovoljni smo, konstatira ravnatelj Bobinac, navodeći potporu koju su dobili od Svjetske banke, strukturnih fondova i, naravno onu od resornog Ministarstva  zaštite okoliša i prirode.

Šibensko-kninska županija ima dva NP-a- Kornate i Krku, te dio Vranskog jezera. Sva tri područja su posebna, a njihovim jačim povezivanjem, vjeruje naš sugovornik, dobila bi se jedinstvena priča o zaštićenim područjima, biološkoj raznolikosti…

Nacionalni park Kornati broji čak 89 otoka, otočića i hridi. Kopneni dio parka čini tek manje od četvrtine od ukupne površine od oko 220 km2, dok je sve ostalo morski ekosustav. Park obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima, te bogatom florom i faunom, a okomite litice, “krune”, kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka.

Pasta od plodova mora i kornatski gulaš
Koliko je Murter okrenut Kornatima vidjet će se i večeras na srediišnjoj proslavi  u centru mista, na Trgu Rudina. Ravnatelj Bobinac, ministar Zmajlović i mnogi drugi,  tom će se prigodom okušati u pripremanju domaćih delicija- paste sa plodovima mora i kornatskom gulašu. Nakon objeda uslijedit će bogati zabavni program kakav proslava 34. rođendana i zaslužuje.

Na kamenim zidovima kuća u Ulici Luke u Murteru  bit će postavljena izložba starih fotografija pod nazivom „Judi, brodi i Kurnati“.  Tri “elementa” bez kojih Kornati ne bi bili ono što su sada- jedinstvena otočka oaza koju nam valja sačuvati