Cijene hrane i pića duž jadranske obale tijekom turističke sezone znatno se razlikuju. Tradicionalno Dubrovnik kao najsnažniji hrvatski turistički brend prednjači skupoćom, a Dubrovčani poručuju da se njihove cijene mogu uspoređivati jedino s top svjetskim destinacijama. Brojni kafići i restorani imaju popuste za Dubrovčane, ali i racionalniji turisti, kojima nije najvažnije popiti espresso na Stradunu i u nekim ga lokalima platiti 25 kuna, pronaći će svoje mjesto pod suncobranom u kafićima malo udaljenijim od centra u kojima će kavu popiti za osam kuna. Skupoćom se može pohvaliti i Trogir, gdje smo na rivi pronašli pola litre točenog piva za vrtoglavih 36 kuna. Otoci su priča za sebe, a Hvar ili Bol s titulama ekskluzivnih destinacija imaju i takve cijene.

Rovinjski rekord
Tradicionalno cijene hrane i pića u Istri osjetno su više nego na Kvarneru. Na cijenu u kafićima i restoranima utječe lokacija. Cijena kave ili nekog pića u samome centru ili pak u blizini mora redovito je viša. Tako je i na kvarnerskim otocima, gdje se podrazumijeva u cijenu uračunavati i “morsku barijeru”.

Stoga i ne čudi što je postalo uvriježeno na tržnicama kupovati na komad. Već godinama neslavni je istarski rekorder u cijenama voća i povrća Rovinj, samo 40-ak kilometara udaljen od Pule. Na rovinjskoj tržnici kilogram grožđa ljeti stoji između 50 i 60 kuna, nektarine i marelice dosežu cijenu i do 40 kuna, a bilo je sezona kada je kilogram trešanja stajao i sto kuna.

Međutim, strani turisti s kojima smo razgovarali uglavnom znaju kamo dolaze i nisu šokirani cijenama kao domaći gosti. Za austrijsku obitelj iz Mattersburga, kaže Barbara Zerkhold koja je s dvoje djece i roditeljima na odmoru u Crikvenici, cijene su prihvatljive. – Cijene hrane i pića  u trgovinama i u restoranima niže su ili jednake kao kod nas. Ne možemo se požaliti ni da nam je smještaj skup, zadovoljni smo i uživamo na odmoru – kaže Barbara. Doručkuju u pansionu u kojem su odsjeli.

– Ručamo i večeramo u restoranima, stariji najčešće ribu, a djeca što požele. Hrana je odlična, usluga je super – zaključuje.

– Za nas u Švedskoj kažu da je sve skupo, ali ni kod vas u Hrvatskoj nije jeftino. Piće je jeftinije samo malo. Vina su vam skuplja, a hrana u restoranima uopće nije jeftina. Skup je i smještaj. Za jednokrevetnu sobu bez klime i WiFi-ja platili smo 50 eura u jednom hostelu. Jedino je voće jeftinije nego kod nas, i to puno. Ipak, Hrvatska je prelijepa i zadovoljni smo što smo tu – kaže Šveđanin Tomy Krek koji ljetuje u Zadru. Amerikanka Julie Dion na proputovanju je Europom. U Split je stigla na Ultru.

– U usporedbi s ostalim europskim destinacijama, Hrvatska ima vrlo razumne cijene iako niste najjeftiniji – kaže Julie koja će po cijenama ipak pamtiti Ibizu gdje je pola litre obične vode platila devet eura.

7,2 milijarde eura zarada je Hrvatske od turizma u 2013.
7,2 milijarde eura zarada je Hrvatske od turizma u 2013. Ove su godine ambicije veće, a predsezonski rezultati ulijevaju optimizam. Od siječnja do lipnja dolasci su u porastu 6,6 posto (3,95 milijuna), a noćenja 4,7 posto (15,96 milijuna) u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Piše: Tamara Opačak-Klobučar, Frane Šarić, Elena Čuljat, Slavica Vuković