Dubrovnik
Baština i turizam
8.5.2014. 6:29:02h
S ruševinama pred turiste?
Povjesničarka umjetnosti dr. Nada Grujić, vrhunski autoritet na području dubrovačke ladanjske arhitekture, nedavno je s gradonačelnikom Androm Vlahušićem i kolegama Joškom Belamarićem i Igorom Fiskovićem obišla ljetnikovce Rijeke dubrovačke kojima slijedi obnova i preuređenje.
/ wikipedia.org

Povjesničarka umjetnosti dr. Nada Grujić, vrhunski autoritet na području dubrovačke ladanjske arhitekture, nedavno je s gradonačelnikom Androm Vlahušićem i kolegama Joškom Belamarićem i Igorom Fiskovićem obišla ljetnikovce Rijeke dubrovačke kojima slijedi obnova i preuređenje. Znači li đir ljetnikovcima s gradonačelnikom “promjenu kursa” u smislu prihvaćanja turističke prenamjene nepokretne baštine, pitali smo dr. Grujić.

– Kako pitanje namjene Bunić-Kabogina ljetnikovca nije još riješeno, jer je tu na katu trebala biti restauratorska radionica za zidno slikarstvo, a Stayev ljetnikovac u cjelini se koristi kao restauratorska radionica za slikarstvo na drvu i platnu, za te je “turističke ture” ostao neobnovljeni Bozdarijev ljetnikovac, koji treba vrlo pažljivo restaurirati i prethodno ga otkupiti, Sorkočevićev, gdje se čeka na restauraciju fresaka i dva ruševna ljetnikovca, Rastićev i Gučetićev.

Kako sam već izjavila, posjećivanje ljetnikovaca u ovom stanju moglo bi biti atraktivno za slabo obrazovani sloj turista. Jer onima koji o toj vrsti arhitekture nešto znaju i drugdje su je vidjeli, nedostajat će, nekad zaštićen, krajolik – prisjetila se dr. Grujić, koja je u razgovoru izrazila bojazan da bi, uključivanjem ljetnikovaca u sadašnjem stanju u turističku turu, pokazivanje ruševina 15. i 16. stoljeća nanijelo više štete ugledu dubrovačkog turizma i našoj kulturi nego bi bilo koristi od naplaćenih ulaznica.

Najava otkupa

Osvrnula se i na trenutačno stanje i viđenje budućnosti ovog segmenta baštine u svjetlu gradonačelnikove najave o otkupu ljetnikovaca koji bi postali “dnevni boravak” Dubrovčanima.

– Grad Dubrovnik već je vlasnik Rastićeva i Gučetićeva ljetnikovca, otkupljenih 1986.-1987., kada je i započeo prvi projekt njihove sustavne obnove, potom i Stayevog od 1990. Otprije je vlasnik i Sorkočevićeva ljetnikovca u Komolcu gdje ACI-jeva marina ima pravo korištenja, a za sada je i djelomični vlasnik ljetnikovca Bunić-Kaboga. Koliko znam, sprema se samo otkup Bozdarijeva ljetnikovca u Čajkovićima i Đurđevićeva u Staroj Mokošici.

Za neke od ljetnikovaca koji nisu dosad obnovljeni, ovaj projekt Grada stiže u posljednji trenutak. No, što se tiče njihova uključivanja u turističke ture, zbog stanja u kakvom se nalaze, bolje ih je nikome ne pokazivati. Kada za koju godinu budu obnovljeni, od povremenih obilazaka turista ne može biti onakve štete kakvu su nekima nanijeli sami stanovnici Rijeke dubrovačke ili “nepoznati počinitelji” koje nitko u tome nije spriječio – smatra dr. Grujić.

Gradonačelnik je prošlog tjedna potvrdio osnutak radne skupine stručnjaka za baštinu sastavljenu od znanstvenika, konzervatora i povjesničara umjetnosti od kojih očekuje savjet što i kako učiniti za očuvanje ambijenta.

– Ne želimo pogriješiti. Na gradonačelniku je da kupuje, a na struci da nam kaže što trebamo raditi – poručio je Vlahušić. Radna skupina za ljetnikovce dosad je održala jedan orijentacijski sastanak: njezin član, znanstveni savjetnik u Institutu za povijest umjetnosti i pročelnik Centra “Cvito Fisković” u Splitu, dr. Joško Belamarić, smatra da očuvanje ladanjskih objekata nije nemoguća misija.

– Raduje me volja da ljetnikovci u Rijeci konačno uđu u fokus gradske politike. Bio bih zadovoljan kad bi se naša pažnja za početak usmjerila Gučetićevu ljetnikovcu u Mokošici njegovim pretvaranjem u kulturni centar naselja – izjavio je Belamarić.

U međuvremenu je Turistička zajednica Dubrovnika brodom “Argosy” organizirala izlet Rijekom dubrovačkom uz panoramski razgled ljetnikovaca desne obale. Je li to najava uvođenja turističkih tura ili najava obnove ljetnikovaca, prosudite sami.

Piše: Gabrijela Bijelić

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved