SUNCE, more i plaža odavno više nisu sami po sebi dovoljni da bi zadovoljili apetite sve zahtjevnijih turista, mahom željnih da za što manje novca dobiju što više toga od destinacije na koju su se uputili. Upravo zato zemlje diljem Mediterana razvijaju strategije turizma koje bi im trebale osigurati dobre pozicije na turističkom zvjezdanom nebu u narednim godinama. Turiste osim prirodnim ljepotama treba privući i popratnom ponudom i sadržajima, a nerijetko su presudni i sama uslužnost i gostoljubivost domaćina - jer vraćaš se samo ondje gdje si se "proveo najbolje u životu" i/ili "osjećao kao kod kuće".

Hrvatskoj glavnu turističku konkurenciju predstavljaju Grčka, Turska i Tunis pa su bezidejni turistički čelnici sa zadovoljstvom posljednjih godina slušali vijesti o krizi, prosvjedima, neredima... No, radovanje tuđoj nesreći, bez ulaganja u unapređenje vlastitog turizma, Hrvatskoj nije uspjelo dati veću prednost pred konkurencijom, koja se polako, ali sigurno oporavlja.

Treba li Tunis ostati "jeftina destinacija"?

Tunis, jedna od mediteranskih zemalja koje turistički konkuriraju Lijepoj našoj, tijekom 2011. i 2012. godine osjećao je drastične posljedice revolucije, ali ove se godine polako vraćaju na brojke iz 2010. godine te se vidi oporavak turizma. Valja napomenuti kako Tunižani nisu tijekom protekle dvije godine čekali skršenih ruku da se situacija popravi sama od sebe, već su u razvoj turizma uloženi znatni napori i znatno veća novčana sredstva negoli su se koristila u vrijeme Ben Alijevog režima za, primjerice, marketing.

No, nije sve u marketingu i promociji turizma - puno se ulaže i u razvoje novih oblika turizma te se polako odmiče od ideje da Tunis treba ostati "jeftina destinacija" - i ništa im više ne treba. Kako je još u svibnju ove godine, prilikom našeg boravka u Tunisu, u razgovoru za Index otkrio Mohamed Essayem iz Turističke zajednice Tunisa, jedna od ideja je i pokretanje svemirskog turizma (izgradnja rampi za lansiranje) koji bi u tu zemlju trebao privući ultrabogatu klijentelu. No, za razvoj početne ideje potrebna su i velika ulaganja - među ostalim i izgradnja luksuznih hotela koji će moći zadovoljiti apetite onih koji stižu punih džepova i ne mare pritom koliko su duboko u njih zagrabili tijekom odmora. Osim svemirskog turizma, plodno tlo u Tunisu nalaze i kongresni te sportski turizam, ali i medicinski, pa se tako u glavnom gradu nerijetko u hotelima nalaze horde Europljanki koje su se tijekom odmora odlučile družiti s tuniškim estetskim kirurzima.

Essayem je u razgovoru za Index prokomentirao i status Tunisa kao jeftine all inclusive destinacije te dao naslutiti kako je to jedna od glavnih prepreka razvoju i napretku tuniškog turizma. Ukratko: gdje počinje all inclusive, turizam prestaje. "Gosti nemaju potrebe izaći iz hotela, a onda od tog oblika turizma nemaju koristi ni taksisti, ni lokalni restorani... Ne potroši se ni dinar izvan hotela jer tamo imaju sve besplatno", kazao je Essayem. No, ukidanje all inclusive ponude nije lak ni jednostavan korak. Upravo zbog nje mnogi biraju Tunis i to je ona "dodatna vrijednost" te sad treba osmisliti što dodatno ponuditi turistima u zamjenu za all inclusive kako bi i dalje omjer plaćene cijene i ponuđene usluge, na zadovoljstvo turista, ostao na istoj razini.

"Značaj turizma i investicija u turizmu za gospodarstvo ne smiju biti podcijenjeni"

Nedavno je tuniški ministar turizma Jamel Gamra za BBC kazao kako je za Tunižane revolucija okončana i kako se čini sve da bi se poboljšala ekonomska situacija u zemlji. "Značaj turizma i investicija u turizmu za gospodarstvo ne smiju biti podcijenjeni. Mi smo apsolutno svjesni važnosti turizma za naše gospodarstvo. Turizam zapošljava više od 400.000 ljudi i druga je po veličini grana našeg gospodarstva (prva je poljoprivreda, op.a.)", naveo je Gamra.

Spomenuo je i kako je jedna od neželjenih posljedica revolucije bio i dramatičan pad vrijednosti tuniškog dinara, što je za turiste "dobra vijest" jer silazni trend garantira dobitak veće vrijednosti za dani novac. "To je prednost za turiste", naveo je Gamra.

Do 2016. se nadaju brojci od 10 milijuna turista

U najnovijim izjavama danima za IPS, tuniški ministar turizma Jamel Gamra je naveo kako 20 posto populacije - gotovo dva milijuna ljudi, direktno i indirektno živi od turizma.

"Taj sektor ima veliki potencijal i nadamo se dosegnuti brojku od 10 milijuna turista do 2016. godine, što bi bio rast od milijun turista godišnje. U Tunisu sad vladaju veće slobode i demokracija, što je vrlo važno za ekonomski rast i prosperitet, a ima i pozitivan efekt na turistički sektor", kazao je Gamra.

Da je turizam izrazito važan smatraju i sami Tunižani koji navode kako turizam održava na životu i ostale sektore - hotelske restorane opskrbljuje se poljoprivrednim proizvodima, prijevoznici zarađuju transportom turista, mladi zarađuju tijekom praznika na sezonskim poslovima...

Hrvatska se pridružila globalnom trendu

Dok Tunis polako, ali sigurno privlači sve veći broj turista, odlučili smo provjeriti je li ta destinacija i dalje omiljena među Hrvatima koji su ove sezone pomalo zakazali u broju dolazaka i noćenja na mnogima preskupom Jadranu.

"Tunis kao destinacija ove godine bilježi veliki porast gostiju iz svih krajeva svijeta, poglavito iz Velike Britanije, a Hrvatska se pridružila globalnom trendu. Svoje kapacitete tijekom ljeta smo uspješno punili na direktnoj liniji za Tunis iz Zagreba, a tijekom post sezone, uspješno punimo i kapacitete iz Ljubljane uz besplatan povratni transfer. Sezona je bila dobra, putnici su se vraćali zadovoljni jer su dobili jako puno za realnu količinu novca koliko su uložili. Tunis i dalje ostaje sigurna i `good value for the money` destinacija gdje Hrvati rado idu svake godine", kazao je za Index Mohamed Hichem Allouche, direktor agencije Sunčani odmor koja je dijelom tuniške grupacije Sunshine Holiday Group.

Piše: I.M.

Link na originalni članak