Predstavnici pećine Vjetrenica, hercegovačkog dragulja poznatog po najvišem stepenu biodiverziteta u Evropi, pokrenuli su proces  nominacije ove prirodne baštine za upis na listu svjetske baštine UNESCO-a, potvrdila je Agenciji Fena direktorica Javnog preduzeća Vjetrenica Ana Soldo.  

Ona pojašnjava da su već aplicirali kod Ministarstva civilnih poslova (MCP) BiH za sredstva namijenjena izradi dokumenata potrebnih za nominaciju.

Ovo preduzeće već ima urađena dva važna dokumenta za taj proces - Plan upravljanja zaštićenim područjem i Studiju zaštite Vjetrenice i dijela Popovog polja, što obuhvata veliko područje, a realizirana su kroz sredstva različitih fondova.

- Ti dokumenti su jedan od preduslova za nominaciju UNESCO-u, a najvažniji je Plan upravljanja zaštićenim područjem, što je jako skup dokument, s tim da je izrađen samo na hrvatskom jeziku. Od sredstava iz fonda MCP-a bismo uradili prevođenje dokumenata, kao i dalju kampanju za kandidaturu UNESCO-u. Još  nemamo nikakvu povratnu informaciju od Ministarstva - ističe ona.

Soldo podvlači da bi se Vjetrenica nominovala isključivo kao prirodno dobro-speleološki objekt. Postojala je i ideja da Vjetrenica bude nominovana kao kulturno-prirodna cjelina, uz obuhvat većeg okolnog područja i cijelog sela Zavala, ali se od te ideje odustalo.

Pojasnila je da bi naredni korak u ovom dugogodišnjem procesu bio formiranje radne grupe koja bi radila na izradi potrebnih dokumenata, dok JP Vjetrenica već ima odobrenja resornih federalnih i kantonalnih ministarstava. Tu bi komisiju činili predstavnici tih ministarstava, kao i nevladinih organizacija, te stručnjaci - speleolozi, biospeleolozi, geolozi i ostali stručnjaci.

Direktorica JP Vjetrenica ističe da u ovoj godini na raspolaganju imaju 95.000 KM, koja još nisu isplaćena. Ta će sredstva biti usmjerena na završetak projekta rasvjete u dijelu turističke staze unutar pećine. Također, od Općine Ravno čekaju sredstva za završetak uređenja prilaza špilji dužine oko 150 metara, te šetnice, iako je veliki dio već završen.

- Ured UNESCO-a u Sarajevu pomogao nam je obnoviti staru zgradu uprave u neposrednoj blizini ulaska u pećinu, u okviru koje je uređen prostor za otvaranje biospeleološkog muzeja. Sada je potrebno pronaći sredstva kojima bismo osigurali njegov sadržaj - kazala je ona.

Za ovu godinu uprava ovog preduzeća planira niz aktivnosti, u skladu s raspoloživim sredstvima. Predviđeno je organiziranje dvaju istraživačkih kampova, te poboljšanje monitoringa kvalitete zraka unutar pećine da bi se utvrdilo da li povećan broj posjetilaca utiče na kvalitetu zraka u Vjetrenici.

Na Dan planete Zemlje 22. aprila vrata pećine će besplatno biti otvorena za sve posjetioce, a prošle godine je samo za taj dan zabilježen dolazak 600 posjetilaca. Također, do juna se organiziraju edukativne ekskurzije i izleti za učenike, kada je Vjetrenicu posjetilo oko 3.000 djece iz osnovnih i srednjih škola s područja BiH.

- Prošla godina je bila dosta bolja od prethodnih. Imali smo više od 9.000 posjeta, što je za nas veliki korak, s obzirom na to da smo ih prije četiri godine imali registriranih samo oko 1.000. Veliki dio posjetilaca su djeca i većinom stranci - naglasila je ona.

U Vjetrenici ujedno stalna istraživanja vrše stručnjaci iz različitih oblasti te rezultate istraživanja objavljuju u stručnim časopisima.

Profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i predsjednica Biospeleološkog društva u BiH Lada Lukić- Bilela, predstavljajući za Fenu ličnu kartu Vjetrenice, naglašava da je to jedna od najdužih špilja u BiH sa 7.013 metara kanala. Nekada se smatrala najdužom špiljom u BiH, ali je kasnijim istraživanjima utvrđeno da je u grupi s još dvije najduže špilje u našoj zemlji - pećinom na izvoru Mokranjske Miljacke na Romaniji i Govješticom također na Romaniji, obje s više od 7.000 metara kanala.

-  Vjetrenica je jedna od faunistički najbogatijih pećina na svijetu i tipski je lokalitet za 36 taksona. Tipski lokalitet znači da je to lokalitet gdje je prvi put nađena ili opisana određena vrsta ili rod. Karakteristična je po velikom broju vrsta koje su prilagođene isključivo na život u podzemlju - troglobionata (kopnena staništa) i stigobionata (vodena staništa), a u Vjetrenici je opisan i novi tip staništa higropetrik - karakteriše ga tanak mlaz vode koji se prelijeva preko stijene, gdje žive specifične životinjske vrtste - ističe Lukić- Bilela.

Mišljenja da Vjetrenica apsulotno zahtijeva ozbiljnu zaštitu i da treba biti stavljena na UNESCO-ovu listu, jer su u njenom okrilju vrste koje su prilagođene isključivom životu u podzemlju, te su jako osjetljive i prilagođene na uska variranja ekoloških faktora. Stoga, podvlači Lukić-Bilela, pećina treba biti pod stalnim patronatom znanstvenika.

- Nije problem što je Vjetrenica turistički otvorena, jer je riječ o samo 300 metara kanala za posjetioce. Sigurno je da svaki ljudski uticaj nanosi određenu vrstu štete, međutim, u svijetu se razvija pećinski turizam, s tim da pećine u tim slučajevima trebaju biti strogo kontrolisane. Stručni timovi trebaju raditi kontinuirani monitoring, te je nužno ograničiti broj posjeta, dnevnih i sezonskih - kazala je ona.

Predsjednik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović istaknuo je za Fenu da Komisija nije uključena u pitanje Vjetrenice, te da se ova pećina već nalazi na Tentativnoj listi UNESCO-a. On smatra velikom štetom što se ne intenzivira proces za njen upis na Listu svjetske baštine.

- Naš prijedlog je bio da se Vjetrenica ne kandidira sama, već cijeli kulturni pojas oko pećine, koji bi onda uključio i kulturne spomenike iz različitih razdoblja. Međutim, ona može biti nominovana i kao isključivo prirodno naslijeđe. Nemam nikakve sumnje da Vjetrenica zaslužuje da bude valorizirana na najvišoj svjetskoj razini - zaključio je on.

Objekt pećine Vjetrenica prvi se put spominje polovinom 1. stoljeća nakon Krista u djelu "Povijest prirode" koje 77. godine objavljuje Plinije Stariji. Sistemska  znanstvena istraživanja počinju tek od kraja 19. stoljeća, dok najobimnija istraživanja pećine provodi češki znanstvenik Karel Absolon od 1912. do 1914. godine, kada otkriva gotovo sve danas poznate pećinske kanale.

Najnovija istraživanja koja od 2000. godine provode speleolozi SD Velebit iz Zagreba rezultirala su otkrićem novih kanala i najtačnijim topografskim nacrtom.