Satni mehanizam na sahat-kuli na Baščaršiji u Sarajevu jedini je takav u svijetu, pored Big Bena u Londonu. Kada su ga izradili engleski majstori sama engleska kraljica je dala dopuštenje da se on postavi i na kulu u Sarajevu. Ovo je jedna od činjenica koja je malo kome poznata pa čak i Sarajlijama koji tu oduvijek žive. Osim toga, na njoj su snimane scene filma "Valter brani Sarajevo", što joj također daje dodatni efekt zanimljivosti.

Sve ovo bi moglo idealno poslužiti u brendiranju ove kule, smatra Emir Hrenovica, stručnjak u brendingu koji je već 20-tak godina direktno ili indirektno uključen u ovu oblast, a koji trenutno obavlja i funkciju ministra gospodarstva Kantona Sarajevo. On je prije par dana predstavio i knjigu koja govori upravo o brendingu.

Brendiranjem sahat-kule Sarajevo bi, kaže za eKapija.ba Hrenovica, moglo privući Kineze, koji su generacijama odrastali na filmu "Valter brani Sarajevo", te Engleze kojima bi bila zanimljiva ova poveznica sa Big Benom. 

''Dok u Berlinu naplaćaju ulazak u kulu sa koje se vidi mjesto gdje se nekada nalazio Berlinski zid zašto mi ne bi mogli naplaćivati po 5 eura za ulazak u našu kulu'', pita se Hrenovica.

Primjer sahat-kule je samo jedna od brojnih koji pokazuju kako je malo stvari kod nas izbrendirano i kako propuštamo priliku dok to druge zemlje, koje imaju upola manje kulturnog, prirodnog i drugih bogatstva, rade već odavno.

Sarajevo je bogato povijesnim spomenicima iz različitih kultura koji su i sada sačuvani te postoji veliki potencijal da se brendira kao turistička destinacija, ali tu je i mogućnost i za ostale segmente koji su vezani za gospodarska kretanja.

Hrenovica planira sudjelovati i u brendiranju Mostara koji mu je zanimljiv kao odrednica jer je blizu njega Međugorje koje svake godine privlači veliki broj turista.

''Mostar me privukao jer je u nekom segmentu kroz dobar profit izbrendirano Međugorje, koje netko osporava ili neosporava, ali je činjenica da od tog brenda živi veliki broj ljudi. Mostar je jedna nadogradnja kulture, počev od Starog mosta, Blagaja, rijeke Neretve, do izvora Bune koje je jedno od najvećih u Europi. Iako se prema statistikama turisti u Mostaru kraće zadržavaju u njemu imaju 90 posto više vidjeti nego u Međugorju. A kako bi se on brendirao potrebno je raditi na poboljšanju putne infrastrukture i zato se u ovo moraju uključiti i resorna federalna ministarstva. Taj autoput do Međugorja mora biti spreman u idućih 5 godina, a kada imate spremnu infrastrukturu doći će i investitori i izgradnja hotela i ostalih sadržaja", kaže naš sugovornik.

Naravno, u to mora biti uključena izrada autentičkih proizvoda što će zaposliti veliki broj proizvođača tako da će od brendiranja imati koristi svi. Brendiranje Mostara planira raditi sa predstavnicima turističke zajednice sa lokalne i federalne razine te ostalim relevantnim akterima.

Svugdje u svijetu je poznato da razvoj brenda ne donosi samo razvoj turizma nego i zapošljavanje ljudi. Tako Hrenovica za naš portal iznosi nekoliko projekta koji imaju potencijal i, koje bi prema njegovom mišljenju, vrijedilo izbrendirati. Navodi i da je to je samo dio bogatstva koje u BiH postoji. "Toliko je toga što bi mogli izbrendirati osobito ako se uzme u obzir činjenica da je do sada tako malo urađeno", navodi on.

Piramide u Visokom

Iako je javnost podijeljena oko postojanja piramida u Visokom Hrenovica smatra ako je to već zanimljivo svuda u svijetu da taj segment treba iskoristiti. Možda čak i otvoriti aerodrom u Visokom jer od brenda itekako može živjeti nekoliko tisuća ljudi jer se u njegovom stvaranju uključuju svi segmenti od tiskara koji će raditi poromotivne letke od kafića.

Brendiranje Sarajeva

Sarajevo je bogato povijesnim spomenicima iz različitih kultura koji su i sada sačuvani tako da se može brendirati kao turistička destinacija. "Sarajevo je grad sa 65 posto šumskih resursa.Imamo Bijambare, Trebević, Skakavac, Vrelo Bosne kao četiri parka prirode ali daj Bože da bude i nacionalni park, iako mnogi nisu skloni tome. Da mu recimo ulaz bude u Hadžićima, a izlaz na Jahorini. To se može tako uvezati da donese pet puta više dobiti od one koju imamo od onoga kako se šuma sada koristi.To su pokazala i iskustva u svijetu", kaže Hrenovica.

Šume sekvoja-rijetkost u Europi

Šume sekvoja je još jedan projekt po kojem je Sarajevo posebno. Naime, malo je poznato da se u okolici ovog grada nalazi stogodišnja šuma sekvoja i to na prostoru Sedam šuma. Hrenovica kaže da je to jedan nezavršeni projekt još iz Austro-Ugarske i ovim BIH jedna od dvije zemlje u Europi u kojoj još postoji ovo drveće.

"Iz šumskog gazdinstva su počeli već da pristupaju tom zemljištu zajedno sa Općinom Stari grad da se osigura prilaza ovom prostoru. Prilaz je potrebno uraditi i prilagoditi kako bi bilo omogućen turistički posjet tom jedinstvenom mjestu. Postojao je plan da bude od Sedam šuma svaka bude šuma prijateljstva neke zemlje. Imao sam suglasnost nekih veleposlanstva u BiH da će sudjelovati u tome. Bilo bi dobro da se napravi park koji će biti edukativni centar, da budu izgrađena igrališta za djecu da se održavaju koncerti, izletišta, te da to bude segment od nekoliko stotina prikazanih dijelova koji bi bili objavljeni u nekoj monografiji koja bi brendirala Sarajevo", navodi on.

Ratni turizam

Dosadašnje iskustvo je pokazalo da je BiH turistima zanimljiva i zbog ratne prošlosti. Zbog toga bi smatra naš sugovornik trebali iskoristiti i taj ratni segment, naravno bez konteksta nastajanja mržnje, ali da se obilježe mjesta oko grada na kojima su bile pozicije vojski, da to bude stalna turistička tura. Potrebno je osposobiti ratni tunel i to na način da se proširi i da se možda nabavi mali vlakić koji bi turiste vodio u obilazak. "To bi mogli naplaćivati 10- 15 eura. Sada ispred tunela dnevno ima 10-15 autobusa punih turista koji žele vidjeti ovo mjesto. Kada bi napravili kafiće, suvenire i uveli neki novi sadržaj bilo bi ih još više", navodi on.

Tajni tuneli iz Austro-Ugarske

Ono što danas zna mali broj ljudi je da na području Marijin dvora postoje različiti tajni tuneli koji vode do Miljacke. Oni su izgrađeni za vrijeme Austro-Ugarske. Njih bi također trebali osposobiti te iskoristiti za privlačenje turista. No, za realizaciju ovih i sličnih projekata bitno je da budu uključene sve razine vlasti koje bi trebale naći interes u tome kako bi se stvorila nova radna mjesta i mobilizirali svi resursi. Za sada se može reći da su regionalni i svjetski prepoznatljivi domaći brendovi samo Međugorje, Sarajevo film festival, Sarajevski kiseljak...

Piše: Danijela Kozina