Obiteljski smještaj u kojemu u Hrvatskoj sudjeluje oko 250 tisuća građana u 60 tisuća domaćinstava, u prošloj je godini zaradio oko 7 milijardi kuna, odnosno između 5 i 10 tisuća eura prosječno po domaćinstvu.

U naš privatni smještaj dolaze najlojalniji gosti jer se njih gotovo polovica vraća u turističku destinaciju u kojoj su bili smješteni u domaćinstvima, pa taj dio naše turističke ponude koji je desetljećima bio tretiran kao nužno zlo, konačno postaje intergralni dio naše ponude, ali sa ciljem značajnog podizanja kvalitete i usluge, udvostručenja zarade i broja dana zauzetosti.

Tako bi se u oko 82 tisuće apartmana i oko 45 tisuća soba, koliko ih se u Hrvatskoj iznajmljuje, do 2020. godine dnevna zarada po gostu trebala popeti na 86 eura, umjesto sadašnjih 43 eura dnevno potrošnje, a broj dana zauzetosti na prosječno gotovo stotinu godišnje.

Sve to dio je analize prezentirane u Nacionalnom programu unapređenja obiteljskog smještaja, koju je u ponedjeljak u HGK Split iznio njezin izrađivač dr Ivo Kunst iz Instituta za turizam.

Bila je to prilika da privatni iznajmljivači čuju koji su svjetski trendovi u toj vrsti smještaja, u kojem razvojnom smjeru trebaju ići, kako se speocijalizirati za određenu uslugu i unaprijediti poslovanje u njoj.

Analiza sadašnjeg stanja u toj vrsti smještaja pokazuje, između ostalog, da Splitsko-dalmatinska županija ima gotovo trećinu ukupnih državnih kapaciteta u toj vrsti smještaja (27 posto), dok je slijedi Kvarner, Istra pa druge dalmatinske regije.

- Bezlični obiteljski apartmani kakvi se javljaju gotovo svakodnevmno na cijeloj obali, najgore su što se hrvatskom turizmu i obiteljskom smještaju kod nas može dogoditi. To su oni apartmani u kojima gost ne vidi vlasnika, ključ mu uručuje netko u agenciji, plaća se na nekom trećem mjestu i nema nikakvog kontakta između domaćina i gosta. To su apartmani takozvanih financijskih investitora, kao što je slučaj u Novalji na Pagu gdje su vlasnici 40 posto od tamošnjih 11 tisuća apartmana, zagrepčani. Njima je to investicija u kojoj imaju siguran prihod od 10 do 15 toisuća eura godišnje, niti tamo dolaze, niti ih zanimaju gosti – kazao je dr Kunst.

Naime, europska istraživanja su pokazala da se smještaj u domaćinstvima traži  zbog privatnosti, personalizirane usluge, žele da im se ugađa, da im je interijer lijep, da uz sugestiju i preporuku domaćina mogu sudjelovati u lokalnim tradicijskim  događanjima…

Svega toga nema u bezličnim apartmanima bez vlasnika koji su antipropaganda turizma, kaže dr Kunst. Zbog toga upućuje vlasnike koji se žele ozbiljno baviti obiteljskim smještajem da se usavršavaju u struci, da se specijaliziraju za određene skupine gostiju (biciklisti,lovci, ronioci), da se brendiraju prema specifičnosti usluge i tematiziraju svoj smještaj za određenu tržišnu nišu. Takvi apartmani mogu se onda klasterski povezivati i garantirati znatno veći broj dana pune zauzetosti.

3,2 milijuna turista
Više od polovice iznajmljivača u Hrvatskoj imaju srednju stručnu spremnu, rade duže od 7 godina, a za 40 posto njih iznajmljivanje predstavlja upotpunjavanje prihoda. Njih 30 posto iuznajmljuje uz mirovinu, a samo za 21 posto iznajmljivača to je osnovno zanimanje.U Hrvatskoj je lani u obiteljskom smještaju registrirano oko 22 milijuna noćenja, a domaćinstva su ugostila 3,2 milijuna gostiju.

Ulažu 700 mil eura
Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine u obiteljski smještaj trebalo bi se investirati oko 700 milijuna eura, a u Hrvatskoj djeluje 50 udruga koje okupljaju privatne iznajmljivače, kazala je Lejla Krešić iz Odjela za turizam HGK.

Piše: R. Mikačić
Link na originalni članak