U predsezoni gosti koji nas posjećuju očekuju da prema njima domaćini budu susretljivi, da im ponude bogate mogućnosti raznovrsnih izleta, manifestacija, događanja i kulturno-zabavnih programa, aktivnosti, ali i gastronomskih doživljaja kojima će upotpuniti svoj boravak na Jadranu, a čega im nedostaje na kratkim predsezonskim odmorima kod nas.

Za sve to očekuju niže cijene nego u špici sezone i manje gužve u obilascima atrakcija. Ako im to ne ponudimo, okrenut će se Grčkoj ili Španjolskoj, koje se najčešće spominju kao konkurencija Hrvatskoj u turističkoj ponudi.

Dio je to rezultata koje su dala tržišna istraživanja provedena prošle jeseni za potrebe Hrvatske turističke zajednice na ispitanicima uglavnom većih europskih gradova u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Norveškoj, Poljskoj, Rusiji i Švedskoj, a čije nalaze koji se odnose na predsezonu je zanimljivo analizirati u danima dolaska prvih većih grupa gostiju na Jadran.

Vrijedi se, naime, podsjetiti što nam to gosti uzimaju za prednosti, a što za nedostatke u ovom dijelu sezone, jer samo u travnju se očekuje da će u Hrvatsku stići oko pola milijuna turista. Većini njih su povoljne cijene ključni argument za putovanja u pred i posezoni.

Sunce i more nisu dovoljni
Istraživanje je tako pokazalo kako su niže cijene najvažnije za Talijane, dok su Britancima u predsezoni najvažnije manje gužve. Nijemci navode kako im se pred i posezona dobro uklapaju u plan provođenja godišnjih odmora pa zato tada putuju, dok Francuzi i Rusi smatraju kako je pred i posezona dobro razdoblje za posjet atrakcijama.

Loše vrijeme, manjak slobodnog vremena i nedostatak ponude, ključni su razlozi zbog kojih ispitanici ne putuju u pred i posezoni, jer su za 62 posto njih odmor i opuštanje najvažniji na destinaciji, a doživljaj nije potpun ako je vrijeme loše.

Upravo zbog mogućeg lošeg vremena u predsezoni znatno manje putuju u Hrvatsku Rusi i Talijani. Skandinavci kao značajan razlog što ne putuju u predsezoni ističu da im je u tom razdoblju teže dobiti godišnji odmor. Rusi kao vrlo velik problem u Hrvatskoj u svibnju i lipnju spominju manjak sadržaja, baš kao i većina ispitanika koji su već posjetili Hrvatsku i najveći im je problem nedostatna ponuda, zbog čega se u Hrvatsku to doba godine upućuje najmanje turista s izrazito visokim prihodima. Čak 30 posto njih u svojim odgovorima kaže kako brojni sadržaji u Hrvatskoj koji su zanimljivi turistima nisu još u funkciji u predsezoni.

Na pitanje što turisti traže od destinacije za kratke odmore na kakve dolaze najčešće od travnja do kraja lipnja, Nijemci i Austrijanci kazali su kako su visoko zainteresirani za šoping. Talijani kratke odmore rado vezuju uz festivale ili evente, a redoslijed važnosti na predsezonskom odmoru im je: cijena, gostoljubivost, gastronomska ponuda, raznovrsna događanja, autentičnost, kvaliteta života, očuvanje tradicije, blizina zračne luke i šoping.

Ono što Hrvatsku čini atraktivnijom od konkurencije za Talijane je prekrasno more, Poljaci ističu ugodnu klimu, Francuzi atraktivne krajolike, a Rusi ljepotu i raznolikost prirode. Skandinavci posebno cijene enološke i gastronomske užitke, Britanci uvale i otoke, dok Nijemci traže mjesta s manje gužve. Ispitanici najviše dohodovne skupine najviše cijene lijepu prirodu, čisto i ekološki očuvano okružje, a stariji ispitanici kao prednost Hrvatske ističu gostoljubivost i povoljne cijene.

No, uz sve ljepote Hrvatske, turistima na odmorima u predsezoni to nije dovoljno, jer se žale da turistička mjesta kod nas u predsezoni nisu spremna za turiste, da su brojni ugostiteljski i zabavni sadržaji “rezervirani” samo za glavni dio sezone, da se domaćini ne trude osmisliti događanja pa se osjećaju kao da su na Jadran stigli - prerano.

Zato se već godinama gosti radije okreću posezoni na Jadranu, koja ima bolju prodaju čak i od nekih dijelova “špice” zbog nižih cijena i svih sadržaja koji su u funkciji.
Piše: Ružica Mikačić

Britanci i Skandinavci
Turisti koji preferiraju ture, ruralni odmor te kratke odmore nemaju dovoljno jasnu predodžbu o provođenju odmora u Hrvatskoj. Turisti iz Velike Britanije, Skandinavije i Francuske imaju lošiju predodžbu o odmoru u Hrvatskoj negoli ispitanici s ostalih tržišta.

Francuzima smo loši
Koliko atraktivnom smatrate Hrvatsku (kao destinaciju za putovanje/odmor) u komparaciji s atraktivnošću konkurentskih destinacija?

Najbolje ocjene Hrvatska je dobila od Britanaca i Poljaka, a najlošije su nas ocijenili ispitanici iz Francuske.

Najpoznatija odredišta
Dubrovnik 38 posto
Split 27,6 posto
Istra 26,4 posto
Dalmacija 25,4 posto
Zagreb 22,6 posto
Andrić: Još radimo po modelu socijalnog turizma

Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, slaže se kako su sadržaji u predsezoni nedostatni.

- Problem nam je, kao prvo, kratka sezona, a kao drugo činjenica da, kada čovjek pogleda naš mentalitet, imam osjećaj da je svima dosta turista i onoliko vremena koliko se zadrže na našem prostoru. Sve se svodi na odrađivanje četiri ili pet mejseci te svi čekaju zatišje. Nema inventivnosti da se produži sezonu i zadrži goste. Hoteli nude more i sunce, a gost neće doći bez dodatnih sdaržaja van sezone, primjerice zatvoreni bazen i dodatne zanimacije. Dok se shvaćanje o tome što nam može donijeti produljenje sezone ne promijeni, neće niti biti produljenja iste.

Hoteli su nastavili raditi po prijeratnom modelu kada smo imali socijalni turizam npr. umirovljenike iz unutrašnjosti tijekom hladnijih mjeseci jer im je tadašnji puni pansion bio jeftiniji nego režije kod kuće. Trebali bi sve činiti da to promijenimo, iz godine na godinu imamo sve manje ljudi zaposlenih na ugovor na neodređeno vrijeme, poslodavci gledaju uštediti jer im se ne isplati plaćati ljude cijelu godinu. Ako se ovaj trend nastavi, radit će samo sezonci, a onda u pitanje dolazi kvaliteta radne snage, mišljenja je Andrić.
Piše: K. Marić Banje

Crnogorci ljubazniji od nas
‘Već sada je nezadovoljsvo kvalitetom usluge veliko i Crna Gora je po pitanju usluge i ljubaznosti daleko ispred nas po ocjenama gostiju. Naši ljudi su svjesni da puno toga ovisi o njima u turizmu, čim nemate sigurnost da ćete raditi cijelu godinu nema niti zadovoljstva. Imamo neke pomake, najizraženiji su na istarskom dijelu, ali dok u širem okružju ne postignemo takvo ponašanje teško možemo očekivati ništa bolje. Posebno napominjem kao je neophodna simbioza s lokalnim sredinama, kaže nam Eduard Andrić.
Piše: K. Marić Banje

Link na originalni članak