Baranja ima potencijala za zdravstveni turizam
Naša je terapija specifična jer traje četiri dana uzastopce. Ljudi koji na nju dolaze negdje moraju spavati i hraniti se.
Baranja je iz dana u dan sve posjećenije turističko odredište, o čemu najbolje svjedoči porast broja domaćih i stranih dolazaka i noćenja. U regiju između Dunava, Drave i Mađarske goste privlači kvalitetna enološka i gastronomska ponuda, ljubazni domaćini, specifični sadržaji i relativno netaknuta priroda, tako blizu, a ipak tako daleko od urbanosti. No do šire se javnosti nije probila priča kako je značajan razlog zbog čega je tomu tako i - zdravstveni turizam, točnije, jedna od njegovih grana. Baranja, doduše, nema termalnih i sličnih lječilišta poput, nešto bližih, Bizovca ili Harkanja, ali ima Slavka Matanovića, sve priznatijeg bioterapeuta, koji već približno pet godina, zajedno sa svojim timom, u određenim terminima radi u belomanastirskom hotelu Patria.
- Bioenergoterapija još uvijek je vezana uz relativno mali broj ljudi, koji dolaze tamo gdje obavljamo aktivnosti. Premda moji timovi rade u gotovo cijeloj Europi, a potegnuli smo i do Kanade, što se Hrvatske tiče, orijentirani smo na Zagreb i Beli Manastir - priča 49-godišnji Matanović, rodom iz bosanske općine Gradačac, inače dugogodišnji zaljubljenik u Dunav i Baranju, u kojoj je, uostalom, kupio kuću. Na njegovim se terapijama, uz hrvatski, čuju brojni jezici. Pomoć traže ljudi iz Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Srbije, Bosne… Osim njih pristižu mu i domaći ljudi koji su na privremenom radu u inozemstvu. Nije rijetkost da godišnji odmor tempiraju upravo prema njegovim dolascima u jedini baranjski grad.
- Naša je terapija specifična jer traje četiri dana uzastopce. Ljudi koji na nju dolaze negdje moraju spavati i hraniti se. Upravo ovdje vidim poveznicu sa zdravstvenim turizmom - kaže Matanović, naglašavajući kako je s belomanastirskim gradskim čelnicima i predstavnicima turističke branše još prije dvije godine započeo razgovore o tome, ali ništa nije konkretizirano. Svjestan je kako ovaj oblik turizma, bar u Baranji, nije značajniji kamenčić u turističkom mozaiku, ali misli da bi se nešto trebalo promijeniti i, na neki način, pomaknuti s mrtve točke.
- S razgovorima smo stali, i to ničijom krivnjom. Za sada je važno, što sam saznao u prijašnjim kontaktima, da je svima cilj isti, a odnosi se na što više dolazaka ljudi koji nisu s ovog područja. Vjerujem da bismo zajedničkim snagama do tog cilja relativno lako došli. Suradnju samo treba konkretizirati - ističe Matanović.
Svaki novi oblik turizma, uz onaj uobičajeni, dobro bi došao i Turističkoj zajednici Baranje, kaže njezin direktor Matej Perkušić.
- Naša su vrata svima otvorena i spremni smo na razgovore. Zdravstveni turizam itekako je značajan čimbenik razvoja u nekim mjestima, kako Hrvatske tako i diljem svijeta, pa zašto ne bi bio i u Baranji - mišljenja je Perkušić. Dodaje da s Matanovićem do sada nije razgovarao, što pripisuje svojem relativno nedavnom dolasku na mjesto čelnika TZ Baranje.
Piše: Ivica Getto