Međimurska županija prepoznata je kao druga najpoželjnija kontinentalna destinacija za kratke odmore u Hrvatskoj. Uspjeh je tim veći ako se uzme u obzir da se smjestila odmah iza Ličko-senjske i njezinih Plitvičkih jezera.

Naime, prošle godine Međimurje je ostvarilo 111.217 noćenja, što je za 12,13 % više u odnosu na godinu ranije, te 48.272 dolazaka, što je pak povećanje za 6,85 %. Samim time postala je jedina kontinetalna županija koja posljednjih četrnaest godina ostvaruje kontinuirani porast broja noćenja za više od 10 %. Istina, gotovo 70 % noćenja ostvaruju Toplice Sv. Martin.

Iako se kontinuirano povećava broj stranih gostiju, među kojima prednjače Austrijanci, Slovenci i Nijemci, i dalje primat drže domaći, s 56 %.

Sve što imamo moramo pretvoriti u turistički proizvod

Posljednji uspjesi u našem turizmu bili su povod za razgovor s poznatim međimurskim turističkim djelatnikom Kristijanom Kovačićem. Osim što je dugogodišnji turistički vodič, Kristijan je i vlasnik turističke agencije koja redovno u svojim aranžmanima ima i ture po Međimurju.

Zapitali smo ga na početku općenito o turizmu danas i nekad u Hrvatskoj, odnosno našem kraju.

- Kada govorimo o razlikama između turizma koji se posljednjih gotovo šezdeset godina razvijao na Jadranu i kontinentalnoga, koji je uz sporadične uzlete lovnog i kupališnog turizma od '60-ih do kraja '80-ih godina tek u posljednjem desetljeću doživio ozbiljniju pažnju i ulaganje u razvoj, očita je razlika u tradiciji i poimanju. Dok je Jadran kao izvanredan resurs doživljavao izletnički i turistički uzlet već prije više desetljeća i čitavo to vrijeme bio i praktički jedini sinonim za turizam, te su se sadržaji razvijali temeljem već postojeće potražnje, kontinentalne destinacije poput Međimurja morale su razvijati ponudu i osmišljavati svoje turističke proizvode te intenzivno raditi na promociji regije, kako bismo uopće postali destinacija u koju će netko poželjeti doći i provesti nekoliko dana u otkrivanju onoga što možemo ponuditi.

Turizam dugo kod nas nije prepoznat kao turistički potencijal. Zbog čega?

- U fokusu na svakodnevni život i aktivnosti većina naših ljudi nije ni bila svjesna da sve ono što imamo (prirodnu, tradicijsku, kulturno-povijesnu, industrijsku baštinu, odličnu hranu i vina, visok standard uređenosti, kvalitetu života) možemo pretvarati u turističke proizvode koji će svojom autentičnošću privlačiti ljude, donositi gospodarski prosperitet i još više učvršćivati pozitivnu percepciju Međimurja.

I danas je još vrlo često kod nas problem što smatramo da se od turizma ne može živjeti...

- U razvoju destinacije bitno je da lokalno stanovništvo ima pozitivan stav i prepoznaje dobrobiti od povećanog dolaska turista, bilo kroz direktno uključivanje u turističku ponudu kreiranjem nekoga turističkog sadržaja ili pak putem proizvodnje hrane, suvenira i ostalih proizvoda i usluga za kojima raste potražnja dolaskom većeg broja turista ili pak kroz indirektne dobrobiti pozitivnog imidža Međimurja, što se reflektira na sve segmente gospodarskog i društvenog života.

Promatračima sa strane čini se da stvari ne idu tako brzo kao što bismo to možda očekivali.

- Povezivanjem privatnih poduzetnika, javnog sektora i nevladinih organizacija kreirane su infrastrukturne pretpostavke i razvijeno više grupa turističkih proizvoda koji nam omogućavaju privlačenje novih gostiju s različitim motivima dolaska.

Osim destinacije temeljni element u promociji i prodaji turističkih proizvoda jest prepoznavanje motiva dolazaka gostiju i strukturiranje ponude prema njihovim potrebama.

Naglasak je, naravno, na enogastronomiji i cikloturizmu kao primarnim motivima dolaska gostiju, a kvalitetnim osmišljavanjem turističkih proizvoda kroz destinacijske izlete prezentiramo turistima sveukupnost onoga što je Međimurje bilo, što je danas i što bi trebalo biti u budućnosti.

Sitnice su u turizmu ponekad najvažnije

Gdje smo zapravo danas kada su u pitanju Međimurje i turizam?

- Tu se sada javlja i prva veća opasnost. Postali smo, naime, prepoznatljivi, turisti su nam počeli stizati i malo smo se opustili. Ne smijemo dopustiti da sada kada imamo proizvod zaspimo na prezentaciji, na promociji, razvoju kvalitete, jer ne smijemo zaboraviti - u Međimurju je turizam tek na početku i treba dosta još raditi. Potencijali još ni približno nisu iskorišteni.

Vi ste već dulje vrijeme u turizmu, kako se kaže, 'iznutra'. Možete li reći koji su konkretni problemi koji se javljaju u dnevnom doticaju s, primjerice, stranim turistima?

- Primjerice, turističke oznake još su uvijek većinom jednojezične, na hrvatskom, ponekad dvojezične: hrvatske i engleske. Istovremeno znamo da dolazi puno gostiju s njemačkoga govornog područja, a nemamo oznake na njihovom jeziku. Također su neke od interpretacijskih ploča već i u vrlo lošem stanju, pa treba brže reagirati kroz redovito održavanje i zamjenu. U turizmu je naglašeno pravilo najslabije karike i, nažalost, često neka sitnica odredi ton boravka i emocije unatoč mnogim pozitivnim dojmovima. Stoga, da bi nam se gosti vraćali i dolazili novi, moramo im osigurati autentičan doživljaj, ujednačenu kvalitetu i osjećaj da su za svoj novac dobili više.
Tu je ključna uloga ljudi koji rade u turizmu i stoga se svi moramo kontinuirano educirati i usavršavati kako bi nam komunikacija s gostima i prezentacija naših vrijednosti bila sve kvalitetnija, a time ćemo održati ove pozitivne trendove iz zadnjih nekoliko godina.

Piše: vv