U sklopu brojnih programa kojima je obilježen Dan grada Slatine u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja otvorena je izložba Ivice Brusača „Tragom Gutmannovih pruga“. Ravnateljica muzeja Dragica Šuvak predstavila je izložbu kao svojevrsni nastavak projekta kojim se 2013. godine Zavičajni muzej Slatina posredovanjem nekadašnje stare pruge povezao s gradovima Szentlörincom i Našicama. Tada se tek počelo razgovarati o željezničkim prugama na slatinskom području i njihovu značenju za područje kojim su prolazile. Prema povijesnim dokumentima, cijeli slatinski kraj bio je jedan od najrazvijenijih po broju željezničkih pruga.

O povijesti i značenju pruga govorio je dr. Dinko Župan, iz Hrvatskog instituta za povijest, Podružnica Slavonski Brod. On je istaknuo da su ostaci Slavonsko-podravske željeznice neprocjenjivi kulturni kapital. A priča je počela 1894. godine, kad poduzetnička obitelj Gutmann dolazi u Belišće i gradi prvih 16 km pruge, prema šumi u Harkanovcima i Koški, gdje je počela eksploataciju hrasta. Širina tračnica bila je metar, što je jedinstveni razmak u povijesti željeznice, a posljedica je kupnja dviju lokomotiva s tim razmakom kotača. Povećanje zakupljenih šumskih površina uvjetovalo je i širenje mreže pruga, ali i devastiranje šuma. Povjesničari smatraju da u tome nije sve bilo tako crno, jer je sječa hrasta kao prirodnog kapitala omogućavala stvaranje kulturnog kapitala, poput katedrale u Đakovu, Galerije likovnih umjetnosti ili HAZU u Zagrebu, a i mnoge snaše još uvijek nose dukate zarađene tadašnjim izvlačenjem trupaca ili kirijanjem.
Već 1896. Gutmannova pruga spojena je s međunarodnom prugom koja je spajala mađarski Szentlörinc sa Slatinom i Našicama, a sljedeće godine izgrađena je i trasa prema Voćinu, s odvojcima za Orahovicu i Slatinski Drenovac. Ona je djelovala sve do 1966. godine i bila je jako važna za slatinski kraj, kako za gospodarstvo tako i za izletnike i hodočasnike. Dr. Župan je iznio zamisao o mogućoj izgradnji biciklističkih staza i kampova koji bi pratili trasu pruge, što bi u vrijeme sve veće popularnosti cikloturizma bilo zanimljiv turistički proizvod i pridonijelo razvoju kraja.
Brojne zgode iz života željezničara ispričao je umirovljeni otpremnik vlakova i kontrolor, autor više knjiga o željeznici Zvonko Ćurak, suautor izložbe i vlasnik dijela izloženih eksponata. Ćurak pripada četvrtoj generaciji željezničara u obitelji. Njegovi roditelji imali su šestero djece, a sva četiri sina su željezničari. Djetinjstvo je proveo u Zdencima, gdje mu je otac radio na nekadašnjem kolodvoru Slavonske Bare. Igrom slučaja, 31. prosinca 1968. u Osijeku Zvonko je bio mladi otpremnik posljednjih vlakova koji su na Gutmannovoj pruzi prevozili putnike na relaciji Donji Miholjac – Osijek. Toga dana prestao je prijevoz putnika uskotračnom prugom, a na relaciji Belišće – Osijek teretni se promet odvijao još do 1970. godine, kad je i on obustavljen.
Autor izložbe Ivica Brusač obišao je cijelu trasu nekadašnje pruge, najviše pješice, i fotoaparatom zabilježio što je od nje i nekadašnjih kolodvora danas ostalo. Pripremio je i sve karte, i tako na neki način nakon 45 godina oživio Gutmannovu prugu. Slatinska izložba obogaćena je eksponatima iz fundusa muzeja te akvarelima svih željezničkih postaja na trasi, rad Ivana Rocha iz 1926. godine, posuđenim iz Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku. Nazočne je pozdravila zamjenica virovitičko-podravskog župana Sanja Bošnjak, a izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnika Slatine Miroslav Venus.

Piše: Petar Žarković