Dok jednom ne smrkne...
27.6.2015. 8:40:43h
Hoće li Hrvatska zahvaljujući islamistima i Tsiprasu ostvariti rekordnu turističku sezonu, a Kukuriku ostati na vlasti?
Kažu da nije lijepo veseliti se tuđoj nesreći. Ipak, nemoguće je ne primijetiti da će vjerojatni bankrot Grčke idućeg tjedna i novi teroristički napadi u Tunisu vjerojatno preusmjeriti dobar dio tamošnjih turista u Hrvatsku.
/ freepix.biz

Cilj napada u Tunisu je bio očit: turizam te zemlje, koja osim turizma od ekonomije ima uglavnom samo još uzgoj maslina. Na taj način tamošnji islamisti žele destabilizirati vladu, ali i utjerati strah u kosti neposlušnima. Grčka pak ima posve drugi problem, ali s istom posljedicom: ako do bakrota dođe, a šanse da Grčka bankrotira idućeg tjedna se procjenjuju na više od 50% – unatoč novoj i velikodušnoj današnjoj ponudi Angele Merkel, koja nudi dodatnih 12 milijardi eura pomoći do kraja godine ako Grci pristanu na izmjene mirovinskog sustava koji ljude šalje u mirovinu često već samo s 15 ili 20 godina staža i navršenih 58 godina, dok Nijemci moraju raditi skoro do sedamdesete – u toj zemlji će doći ne samo do velikih građanskih nereda nego i do nestašice svih uvoznih artikala, od goriva do pive. Čak i ako Grčka ne banrkotira u utorak, mogućnost da bankrotira ostaje prisutna u svakom trenutku. A to su dva izrazito velika turistička tržišta. Novi događaji ne samo da će za ovu godinu posve uništiti turizam u Tunisu i turiste preusmjeriti drugdje, nego će i, čak i ako se ništa ne dogodi, već zbog samog rizika odvratiti velik broj turista i od ekonomski nestabilne Grčke.

Velik dio će sigurno završiti u Hrvatskoj. Hrvatska, naime, spada u istu cjenovnu kategoriju kao i Grčka i Tunis, kad se putuje sa zapada čarterom. Tunis je, doduše, nešto jeftiniji, a i bazira ponudu uglavnom na all inclusive ponudi, kao i druge bliskoistočne zemlje, a Grčka nam je pak posve nalik po ponudi. Koje su turistima alternative? Egipat i ostale bliskoistočne zemlje s jakim turizmom vjerojatno neće biti prvi izbor onih koji će u strahu od turističkih napada otkazati Tunis, jer to i nije neki dobitak. Ostaju zemlje poput Španjolske, koja je ipak osjetno skuplja od Hrvatske, pa je malo vjerojatno da će se velik dio turista s tih jeftinih destinacija preliti tamo. Ostaju, naravno, i zemlje poput Francuske i Italije, ali one su u nekoj posve drugoj turističkoj ligi: Francuska prije svega cjenovno, jer je Azurna obala jedno od najskupljih turističkih odredišta na svijetu, gdje cijena hotelskog smještaja rijetko bude ispod 500 eura na noć, a destinacije u Italiji koje prvenstveno nude sunce i more – dakle, koje privlače profil turista sličan onom koji dolazi nama – poput Sardinije također kudikamo skuplje od Hrvatske.

Hrvatska je na glasu kao sigurna zemlja s vrlo malo kriminala, što je dobrim dijelom posljedica malog broja imigranata, naročito iz arapskog svijeta, kojima su preplavljeni veliki europski gradovi. Pored njih, problem stvaraju i novi doseljenici iz Angole i Somalije, koji se uglavnom bave sitnim krađama i džeparenjem, naročito u turističkim središtima, a znaju biti i neugodno nasrtljivi nudeći “parkirno mjesto”, koje vam onda pokušaju naplatiti, ili razne đinđe po ulicama. Usto, Hrvatska je za zapadnjake relativno povoljna, naročito cijene pića i noćne zabave. Usto, većini smo najbliža mediteranska destinacija. Bez obzira na razne plitburgere i čudne račune, te zamke za turiste kakvih uostalom ima svugdje, hrvatski turizam uživa razmjerno dobar image u inozemstvu, a prigovori se uglavnom odnose na neprofesionalnost i slične stvari. No sigurnost nitko ne dovodi u pitanje. Tim je važnije da Hrvatska taj image i zadrži, i da nađe načina da se odupre nametanju kvota izbjeglica i imigranata od strane EU, jer oni nesporno predstavljaju ne samo ekonomski nego i sigurnosni problem, što potvrđuje i današnje odsjecanje glave u Francuskoj. Naročito oni iz islamskog svijeta. To će, doduše, biti mnogo teže nakon ulaska u Schengen, ali za sad nije vjerojatno da će velik broj muslimana iz Francuske i Engleske odseliti put Hrvatske.

Za sad je još rano išta procjenjivati, no mogle bi se ostvariti najave Primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine koji je na tiskovnoj konferenciji pred dva tjedna iznio je podatak o 16 postotnom rastu broja noćenja te 13 postotnom rastu turističkih dolazaka u županiji u prvih pet mjeseci ove godine, rekavši kako očekuje da bi ova turistička sezona mogla biti rekordna po rezultatima. Slične najave dao je i ministar turizma Darko Lorencin koji kaže da je gotovo siguran da će ovo biti rekordna sezona, i da ćemo nadmašiti 2008. i prošlu godinu, kad je prihod od turizma iznosio 7,4 milijardi eura.

No, Lorencin se neskriveno nada i da će rekordna sezona dati i vjetar u leđa sadašnjoj lijevoj vlasti uoči parlamentarnih izbora. A njen najveći problem je šepava ekonomija. Vjerojatno je i turistička sezona jedan od razloga zbog kojih je Milanović odlučio prolongirati izbore do krajnjeg mogućeg roka, dakle do iza turističke sezone, kad će se zbrajati rezultati i brojiti euri zarađeni na noćenima turista. Matematika mu i nije loša, vjerojatno zahvaljujući skupim britanskim savjetnicima. A okolnosti mu svakako idu na ruku, jer sad je već prilično sigurno da će islamisti i komunisti zajedničkim snagama dodatne letove preusmjeriti za Hrvatsku, što će svakako ne samo podignuti broj noćenja, nego i cijene na Jadranu.

Piše: Marcel Holjevac

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved