D ubrovnik  je najpoznatije hrvatsko turističko odredište, na drugom je mjestu Split, Istra je treća, a četvrta Dalmacija. Kvarner se nalazi tek na osmom mjestu najprepoznatljivijih turističkih odredišta u Hrvatskoj.

Istaknula je to Meri Matešić , direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisticke zajednice, danas na Danima hrvatskog turizma u Zadru gdje su predstavljenje smjernice budućeg Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2020.

Matešić je, naime, iznijela poadatke iz istraživanja koje je u okviru izrade SMPT-a izradila tvrtka Ipsos puls i to na oko 11.000 ispitanika u devet europskih zemlja, među kojima su i najvažnija hrvatska emitivna tržišta.

Istraživanje je provedeno u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Fancuskoj, Italiji, Norveškoj, Poljskoj, Rusiji i Švedskoj.

Anketiranai su ispitanici stariji od 18 godina, koji su u posljednje dvije godine bili na beram jednom putovanju s jednim noćenjem, imaju prihode jednake ili veće od prosjeka u toj zemlji i žive u nekom od pet najvećih gradova.

Hrvatsku su ispitanici prije svega prepoznali kao zemlju sunca i mora, a oni koji su je i posjetili kao presudan faktor za dolazak su naveli ljepotu krajolika. Na drugom je mjestu kvaliteta smješataja.

- To pokazuje da moramo nastaviti s podizanjem kvalitete u smještaju tim više što samo 12 posto smještajnih kapaciteta imamo u hotelima, kazala je Matešić te dodala kako su ispitani naveli adute poput hrvatske gastronomije, očuvanoga prostora i aktivnog odmora.

U odnosu na konkurenciju Hrvatska je ocijenjena natprosječno, no ono što je zanimljivo je kako su stranci kazali kako je Hrvatska, dakle, prvenstveno zemlja sunca i mora što je percipiralo preko 50 posto ispitanih.

Trideset posto njih je istaklo ture i itinerere, 23 posto njih nautiku, a 21 posto njih ruralni turizam. Kod proizvoda sunca i mora, prema ovim je podacima Hrvatskoj najaveći konkurent Španjolska, dok su, iznenađujuće, na drugom mjestu – Karibi.

- Ispitanici su potvrdili kako kao glavne konkurente Hrvatskoj, što se tiče ljetnog odmora, vide još i Grčku, Italiju i Tursku.

Istraživanje je obuhvatilo i ocjenu hrvatskog slogana Mediteran kakav je nekada bio te loga nacionalne turističke zajednice. Tako je slogan dobio prosječnu ocjenu 5,1 na skali od 1 do 10. Najbolje su ga ocijenili Britanci, a najslabije Nijemci i Austrijanci gdje je dobio ocjenu 4,3.

Logo je pak podjednako dobar kao španjolski i turski, ali bolji od grčkog.

Osim što je predstavaljeno ovo istraživanje, na DHT-u je bilo govora i o preustroju sustava turističkih zajednaica koji je lani od boravišane pristojbe i turističke članarine uprihodoavao 561 milijun kuna.

Sustav kroz koji godišnje prođe više od pola milijarde kuna čini čak 301 turistička zajednica. Od toga je, uz Glavni ured, 21 županijska TZ,  118 općinskih, 139 gradskih ate 14 turističkih zajednica mjesta. Indikativno je, međutim, što od 310 TZ-a, čak 107 njih ima prihode manje od 200.000 kuna.

Isto tako anketa poslovnog sektora pokazala je kako 84 posto njih smatra kako sustav nije dovoljno efikasan. Davoar Ižaković, pomoćnik ministra turizma, kazao je kako će u sustavu trebati veće udruživanje kroz funkcioniranje destinacijskih menadažament organizacija.

Tako će se morati bolje surađivati na razini otoka, regija, većih gradova, subaregija na Jadranu te županija na kontinentu.

Velika noavost je i da će TZ-i a, kada novi Zakon o TZ-ima bude stupio na snagu, što bi atrebalo biti 1. siječanja 2015., trebali funkcionirati po kriteriju finanacijske samodostatnosti.

Piše: Alenka Juričić