Njemačka plovi sigurno, gospodarska situacija je za poželjeti, nezaposlenost zanemariva. Deseci milijuna njemačkih turista, koji će i ove godine barem na jedno, dva dulja putovanja, svejedno ne žele potrošiti niti jedan, jedini euro nepotrebno.

- Apsolutno. Sama cijena nam nije presudna, puno putujemo, ove godine, recimo, planiramo u Mozambik i Irsku, ali želimo biti sigurni da ćemo dobiti punu vrijednost za svoj novac - kazuje bračni par minhenskih učitelja Gabriele Gotz - Rechenberger i Klaus Rechenberger, koji mjesečno zarađuju po nešto vise od dvije tisuće eura.

- Nismo od onih koji unaprijed zacrtaju koliko će potrošiti na odmoru baš do zadnjeg eura, mi za razliku od mnogih naših sunarodnjaka posegnemo u novčanik i kad nismo planirali. Ali razlog mora biti nešto dobro, vrijedno, isplativo - kažu naši sugovornici, koji su proputovali dobar dio svijeta, no u Hrvatskoj nikad nisu bili.

- Znamo da imate lijepe plaže, znamo i za Janicu i Ivicu Kostelića, ali jednostavno nismo još razmatrali tu mogućnost...

Ove godine im ni Grčka nije bila opcija. Ali česta tema razgovora jest.

- Problemi u Grčkoj i s Grčkom problemi su Europe, to slabi euro, dolar jača pa nam poskupljuju dolarske destinacije - kaže Klaus.

Poslovično racionalni štednju su, kao i većina njihovih sunarodnjaka kad je kriza počela, shvatili ozbiljnije od svih Europljana. Danas vjeruju da su baš zato i prošli dobro. Kako god, na svoj veliki užitak, putovanja sirom zemaljske kugle, Nijemci bez problema godišnje potroše između 60 i 70 milijardi eura. Ponajveći svjetski putnici odmor planiraju unaprijed, unaprijed i štede - u njemačkim agencijama ne znaju što je prodaja putovanja na rate, kojima pribjegava, recimo, do 80 posto Hrvata - i beskompromisno paze da ono što kupuju toliko i vrijedi.

Najbrojniji hrvatski gosti nikad se nisu razbacivali novcem, ali mnoge je iznenadilo što su se potrošnjom poravnali s gostima iz istočnoeuropskih zemalja. Sa 62 eura prosječnih dnevnih izdataka na odmoru u Hrvatskoj, kako je pokazalo istraživanje Tomas 2014., troše čak po euro manje od Mađara, jednako koliko i Poljaci i svega euro-dva više od Slovaka ili turista iz BiH. Čak i Talijani, pritisnuti teškom gospodarskom krizom, na na Jadranu svaki dan svog odmora potroše u prosjeku četiri eura više nego Nijemci.

Jedan Britanac sam kod nas potroši koliko i dva njemačka gosta. Njemačku potrošnju zasigurno ruši činjenica što masovno dolaze svojim automobilima i rado odsjedaju u privatnom smještaju i kampovima. Svaki hotelski gost donese, naime, 106 eura dnevno, dok gosti privatnog smještaja prosječno potroše 57, a kampisti 48 eura. Upravo Britanci i Rusi, koji dolaze avionima i biraju ponajbolje hotele, i imaju ponajveću potrošnju.

- Nešto takvo od Nijemaca ne treba očekivati. Oni sigurno neće nadomjestiti manjak ruskih turista u hotelima sa četiri ili pet zvjezdica - kaže Selimir Ognjenović, direktor njemačkog turoperatora ID Riva tours, kojeg je i samog iznenadilo što su Nijemci po potrošnji na odmoru u Hrvatskoj tako nisko rangirani.

- Mi štedimo kad nemamo, oni štede kad imaju, to je takav mentalitet. No, mislim da se događa i nešto više od toga. Oprezni su u potrošnji oduvijek, ne vole demonstrirati da imaju više od drugih ali i ne misle da je sve riješeno time što Njemačka stoji dobro. Stoga će i ovu turističku godinu itekako obilježiti skroman potrošački pristup nesrazmjeran njihovoj dobroj ekonomskoj situaciji. Neosporno je da imaju novca, ali moramo poštivati da se s njime ne žele razbacivati. Turističkoj industriji preostaje to poštivati, njemačko tržište je toliko veliko da mu se možemo samo prilagođavati i svi skupa moramo tražiti načina kako ih potaknuti da troše više, da možda u isti restoran iziđu dvaput, da im se suveniri toliko svide da su vrate sutradan po još i slično - veli Ognjenović.

Mogu li to domaćini u Hrvatskoj? Teško u samo jednoj sezoni. Gosti su se još lani žalili kod nas da nemaju na što trošiti. Mogućnosti za kupnju, ponuda izleta i sadržaja za zabavu, prema spomenutom istraživanju, najlošije su ocijenjeni.

Piše: Radmila Kovačević