'Naturizam kao segment domaće turističke ponude posljednjih je godina u nemilosti turističkih planera, stratega i tvrtki i teško da će, sudeći po strategiji hrvatskog turizma do 2020. ponovno doživjeti svoj procvat kao što je to bio slučaj 70-ih godina prošloga stoljeća, kada je Hrvatska bila prvo europsko odredište po kvaliteti i broju turističkih kapaciteta za naturiste. Na hrvatskoj naturističkoj karti zadnjih 30 godina izbrisano je i prenamijenjeno dvadesetak kampova, a posljednji je bio kamp Politin koji se danas zove Krk i posluje kao tzv. tekstilni kamp. No koliko smo saznali, mjerodavni nisu dovoljno učinili, a da jesu onda bi nam ti gosti bili jednako važni kao i ostala turistička ponuda. Štoviše možda i nešto važniji. Radi se o posebnoj selektivnoj ponudi koja je raritet i čini po asortimanu Hrvatsku zanimljivijom i specifičnom. U svijetu postoji oko pet milijuna naturista od kojih je oko 300.000 registriranih', istaknuo je Jerko Sladoljev ispred UTKK Udruge TOP KAMPING i Kamping klub konkurentnosti – Poreč.
U nastavku prenosimo cijelo reagiranje:

'U Ministarstvu turizma su zaključili da je doba zlatnih godina naturizma iza nas, i da ne možemo više na temelju stare slave izraditi novi naturistički brend. U Ministarstvu turizma uopće se ne raspravlja o tom segmentu turističke ponude, a ministar Darko Lorencin kaže da ga se i ne spominje u Strategiji razvoja hrvatskog turizma. Ne samo to već ove godine nismo ni vidjeli naturistički katalog Hrvatske, a zadnjeg je po naruđbi HTZ-a 2003. radila moja malenkost. Šteta!

S druge strane INF (Međunarodna naturistička federeacija) objavila je listu od četrdesetak tzv. "divljih naturističkih plaža" koje vegetiraju u dva-tri ljetna mjeseca, a nisu u ničijoj ingerenciji i njima upravljanju (ili bolje rečeno samoupravljaju naturisti). Samo kada bi se te plaže uredile i ucrtale u općinske prostorne planove te dale na upravljanje naturistima (ili zainteresiranim pravnim osobama), odgovorno tvrdimo da bi se naturistički promet povećao za dobar postotak, tim više što su neka znanstvena istraživanja obznanila da je svaki 10-ti turista u Hrvatskoj naturist, ali boravi u "tekstilnim" kampovima ili hotelima (privatnom smještaju, a kupa se na divljim naturističkom plažama).

A zašto ovo uporno pišemo i tvrdimo već nekoliko godina?
Zato jer su naši susjedi iz Italije, Trsta, blizu Sistiane na području "Costa dei Barbari" sanirali dio obale i otvorili novu naturističku plažu. Ne samo to, već je Regionalno ministarstvo za zaštitu ambijenta regije Friuli-Venezia-Giulia, cijeli projekt financiralo samo i dalo na upravljanje Udruženju naturista Liburnia iz Trsta, a ambijentalisti iz Rima su projekt potvrdili.

Cijela priča, za svih četrdesetak plaža se moglo prijaviti i kao projekt za EU fondove, ali iza svega mora biti kredibilna nacionalna institucija kao Ministarstvo turizma ili Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša. A koji, kako vidimo, mogu nešto naučiti i iz primjera naših susjeda iz Italije.

Pa ako je i privatni sektor odlučio da ide na prenamjenu naturističkih kampova u "tekstilne" postoji segment "divljih plaža" koji kao po nekom nepisanom pravilu svake godine raste. Iako su naturistički kampovi posljednjih godina zbog neisplativosti zatvarani i prenamijenjivani u "tekstilne" ostaje segment plaža koje treba prepoznati u prostornim planovima, certificirati i dati na upravljanje naturistima ili zainteresiranim pravnim osobama. Za one koji su ostali svojevrsna prepoznatljivost naše zemlje po naturizmu i ostaju u samom vrhu profesionalne kamping ponude po kvaliteti i ekonomičnosti (što je primjer rovinjsko naturističko naselje Valalta, a i svih naturističkih kampova u Istri ali i Kvarneru ) treba radi zaštite asortimana ponude dati posebne bonuse u poslovanju, posebno za ulaganje u kvalitetu i održavanje zdravog ambijenta. Koji su to kriteriji najbolje zna Austrija i Grčka koje su svojevremeno posebnim mjerama i bonusima zaštitili i dali posebnu potporu poduzetnicima za spa ponudu i otočne kapacitete. Prostora za razvoj naturizma ima. Hrvatska bi i dalje trebala biti ponosna na svoju naturističku povijest, gosti bi nam mogli dolaziti u većem broju (plaže i visoko kvalitetni naturistički kampovi) pa je pitanje zašto tu ponudu konačno ne prepoznaju lokalni općinski oci i pomognu svojem kraju u otvaranju novih prilika za zapošljavanje', kako stoji u dopisu Sladoljeva.