Nafta i turizam...
31.12.2014. 15:17:55h
Istražili smo: mogu li naftne platforme otjerati nautičare iz jadrana?
Natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje nafte i plina u morskom i kopenom dijelu Hrvatske je prošao, a poznate su i četiri tvrtke koje će već sljedeće godine početi s pripremama za postavljanje prvih „offshore“ platformi za eksperimetalna bušenja podmorja na južnom i srednjem Jadranu u potrazi za dragocjenim ugljikovodicima.
Enrico Strocchi / flickr.com

Natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje nafte i plina u morskom i kopenom dijelu Hrvatske je prošao, a poznate su i četiri tvrtke koje će već sljedeće godine početi s pripremama za postavljanje prvih „offshore“ platformi za eksperimetalna bušenja podmorja na južnom i srednjem Jadranu u potrazi za dragocjenim ugljikovodicima. No ono što je malo poznato jest odgovor na pitanje hoće li te nezgrapne platforme imati utjecaja na ukupnu turističku sliku Hrvatske i postoji li mogućnost da one otjeraju turiste s naših obala i otoka.

Istražili smo stoga koliko je doista vjerojatan takav negativan i po Hrvatsku vrlo loš scenarij, te možemo li očekivati da zemlje koje kao potencijalno zanimljive turističke destinacije direktno konkuriraju Hrvatskoj – a to su, prije svega, Grčka, Turska, Italija i Španjolska – pokušaju negativnom kampanjom u medijima, turističkim glasilima ili pak na međunarodnim turističkim sajmovima, prikazati Hrvatsku kao „raj za naftne platforme“ i tako jedan dio tradicionalno hrvatskih gostiju privući u svoja turistička odredišta. A to se posebno odnosi na nautička središta i nautičare kao zasebnu klasu posjetitelja. Uputili smo stoga dopise nekolicini državnih institucija sa pitanjem je li Hrvatska spremna na eventualnu negativnu kampanju od strane konkurentskih zemalja koje bi možda mogle iskoristiti buduće platforme kako bi Hrvatsku prikazale u negativnom kontekstu i tako pokušale privući dio njezinih gostiju.

Treba odmah reći da većina turističkih djelatnika i analitičara, bar ako je vjerovati medijima, ne očekuje da će ukupni turizam imati direktne štete od negativne slike koja bi mogla nastati uslijed postavljanja naftnih platformi po Jadranu, jer se takve platforme postavljaju na većoj udaljenosti od linije obale i u pravilu nisu u dometu pogleda gostiju koji odsjedaju u hotelskom ili privatnom smještaju te u kampovima ili ostalim turitičkim objektima na samoj obali.

No kada je nautički turizam u pitanju, situacija je značajno drugačija. Nautičari se svojim ili pak unajmljenim plovilima nerijetko poprilično udaljuju od same obale, pa je i mogućnost susreta sa takvim platformama daleko veća. U Sektoru za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK) na naš su upit odgovorili kako je vrlo teško prognozirati može li postavljanje naftnih platformi ugroziti sliku Hrvatske kao nautičke destinacije, no ne vjeruju u takav crni scenarij, te podsjećaju da u hrvatskom dijelu Jadrana, uz istočnu obalu Istre na udaljenosti od 30-ak ili više milja od obale, već godinama postoji čak 14 platformi za eksploataciju plina, te da ta činjenica nije nimalo ugrozila turizam – pa tako ni nautički – u tom dijelu Hrvatske.

Italija ima naftne i plinske platforme, uskoro će ih dobiti i Grčka

I doista, valja ovdje napomenuti da i nama susjedna Italija ima slična postrojenja na svojoj strani Jadrana, pa se tako na udaljenosti od 20-ak milja istočno od poznate talijanske turističke meke Chioggie (gradić na južnom dijelu venecijanskog zaljeva) nalaze usidrena dva postrojenja za regasifikaciju i pretovar ukapljenog naftnog plina, a tek nešto južnije, na udaljenosti od oko 10 do 15 milja ispred luke Ravenna (koja, usput, na samom ulazu u luku ima i oveću marinu) nekoliko je platformi za eksploataciju plina. Italija također posjeduje i nekoliko eksperimantalnih platformi za istraživanje ugljikovodika, a sva navedena postrojenja nisu utjecala na loš imidž Italije među nautičarima. U Ministarstvu turizma također napominju i da je Grčka upravo raspisala javne natječaje za dodjelu koncesija za istraživanje nafte i plina u svojim teritorijalnim vodama, što znači da bi za koju godinu i naša turistički konkurentska zemlja trebala dobiti naftne platforme.

„Platforme se ucrtavaju u nautičke karte te se ograničava plovidba unutar sigurnosne zone od 500 metara od platforme kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Hrvatska je kao članica EU prihvatila obvezu primjene najstrožih standarda i implementiranja trenutno važeće Direktive 2013/30 EU  o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti koja propisuje najstrože standarde vezano za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika“ napominju u HGK.

Sličnog je stava i Agencija za zaštitu okoliša (AZO), koja kaže kako će pitanje mogućeg utjecaja ispitivanja morskog dna hrvatskog dijela Jadrana u cilju utvrđivanja relevantnih rezervi ugljikovodika biti obrađeno kroz Stratešku procjenu utjecaja zahvata na okoliš, što je u skladu sa propisima Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš. U okviru izrade Strateške procjene bit će izrađena Strateška studija kojom će biti određeni, opisani i procijenjeni očekivani značajni učinci na okoliš koje može uzrokovati provedba plana ili programa te razumne alternative vezane za zaštitu okoliša koje uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat toga plana ili programa. Strateška procjena utjecaja na okoliš će se izraditi na temelju rezultata utvrđenih strateškom studijom i pružit će informacije o tome kako su pitanja zaštite okoliša integrirana u plan ili program, uz navođenje svih mjere zaštite okoliša, načina praćenja primjene mjera koje su navedene u planu ili programu kao i praćenje značajnih utjecaja na okoliš, upozoravaju u AZO-u. Pritom napomiju i da će nacrt prijedloga plana ili programa biti dat na javnu raspravu, uključujući javni uvid i javno izlaganje, čime će se zainteresiranoj javnosti omogućiti da kroz davanje mišljenja, primjedbi i komentara da svoj utjecaj na konačan sadržaj i obuhvat plana i programa za projekt istraživanja ugljikovodika u Jadranu.

Ministarstvo turizma ne vjeruje da će naftne platforme odbiti nautičare

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u svojem je odgovoru navela kako u sklopu svojih projekata ulaže napore u promidžbi Hrvatske kao odredišta za nautičare i charter turiste, da će „na eventualne negativne medijske napise djelovati sukladno potrebama“, te da će HTZ u potpunosti biti spremna na sve izazove ukaže li se potreba za dodatnom promidžbom i PR aktivnostima, no na naše pitanje je li razmatrana mogućnost negativne kampanje od strane konkurentskih zemalja nismo dobili precizan odgovor.

Ministarstvo turizma pak ne vjeruje da će buduće naftne platforme naštetiti domaćem nautičkom turizmu. „Smanjenje broja nautičara zbog ovog pitanja ne očekujemo, posebice zbog toga što su granice istražnih prostora smještene na dovoljnoj udaljenosti od kopna i otoka unutar teritorijlnog mora Hrvatske, ne smetajući pritom nautičkom turizmu u smislu pristupa otocima i lukama. Dakle, očekujemo provođenje svih mjera i aktivnosti s ciljem zaštite okoliša i hrvatskih interesa te neometanog odvijanja turizma, kako nautičkog tako i cjelokupnog. Kako je turizam jedan od najvažnijih sektora hrvatskog gospodarstva, nadležne institucije će poduzeti sve mjere i korake kako bi se turistički resursi i potencijali naše zemlje zaštitili“ kažu u resornom Ministarstvu.

„O tome kako će nas percipirati turisti i koliko ćemo gostiju ili nautičara privući, ponajviše ovisi o nama samima“ tvrde u Ministarstvu i dodaju da je ove godine usvojen Strateški marketinški plan hrvatskog turizma do 2020. godine, a raspisan je i međunarodni natječaj za novi koncept, odnosno „veliku ideju“ koja podrazumijeva novu promociju turističke Hrvatske, a u tijeku je i izrada Akcijskih planova nautičkog turizma, dokumenata koji će dati konkretne i jasne smjernice s ciljem dodatnog jačanja nautičkog turizma u Hrvatskoj.

Jednom riječju, gotovo sve resorne državne institucije na području turizma pretpostavljaju da buduće naftne platforme u Jadranu neće nanijeti štetu hrvatskom nautičkom turizmu, pa tako ni turizmu općenito, no isto je tako ostalo jasno da o mogućem negativnom scenariju i eventualnom pokušaju konkurentskih zemalja da taj moment iskoriste kako bi „ocrnili“ Hrvatsku na međunarodnom turističkom tržištu i dio naših gostiju privukli na svoje destinacije nitko u Hrvatskoj nije ozbiljno razmišljao kao o mogućnosti te da se nitko za to nije niti ozbiljnije pripremio. Možda se takav scenarij doista neće dogoditi, no ne bi li bilo bolje da smo na takvu mogućnost ipak računali i na vrijeme se pripremili? Time se samo potvrđuje ona dobro poznata činjenica, a koju smo nedavno zajednički konstatirali u razgovoru sa jednim domaćim dobro informiranim turističkim djelatnikom, da se svemu u Hrvatskoj, pa tako i nautičkom turizmu, pristupa površno i nerijetko nedovoljno temeljito pripremljeno, da se o mnogočemu pretpostavlja ali se te pretpostavke često ne temelje na konkretnim dokumentima i istraživanjima, da se o mogućim scenarijima, pogotovo onim negativnima, nedovoljno raspravlja i da se, kada se oni dogode, rješenja improviziraju. A to nikako nije dobar put za budućnost.

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved