Lani je Split imao 325.300 turista i 914.055 noćenja, a ove godine, najavio je više puta prvi čovjek splitske Turističke zajednice Vedran Matošić, hvata milijun noćenja.

Budući da je siječanj dobro počeo, pa je tako u odnosu na lanjski zabilježeno gotovo 30 posto više gostiju, ne sumnjamo da će pasti "milja", no je li Split uopće kadar prihvatiti više turista tijekom sezone? Nije baš da se Splićani, a naročito oni koji ne žive od turizma, raduju mogućnosti "dubrovačkog scenarija", odnosno da ljeti moraju "preskakati" preko turista kad skoknu do grada nešto obaviti.

Treba razmišljati unaprijed

Poseban je problem, a na koji je ukazalo i veliko istraživanje o turistima, koje je proveo Mirko Petrić s kolegama, i što se iz centra grada permanentno iseljavaju domaći ljudi, a njihovi se stanovi pretvaraju u luksuzne apartmane u kojima "žive" samo furešti, i to najčešće samo u ljetnim mjesecima.

Za komentar ove ankete zamolili smo i prof. dr. sc. Lidiju Petrić, pročelnicu Katedre za ekonomiku nacionalnog gospodarstva splitskog Ekonomskog fakulteta, ujedno i predavačicu na studiju Turizam.

- Split je nekad bio značajan centar raznovrsnih proizvodnih i uslužnih djelatnosti, a danas je okrenut gotovo isključivo turizmu. Već i laiku je jasno da je svaka monokulturna orijentacija po sebi pogubna.

A kad se razvoj i monokulturne "djelatnosti" sagledava isključivo u terminima kratkoročnih privatnih profitnih interesa, onda je razumljivo pitanje je li takav pristup razvoju održiv i na dugi rok - tvrdi prof. dr. Petrić, ističući kako je povijesna jezgra glavni razvojni resurs Splita, i to ne samo za turizam, pa je nužno brinuti o njezinu očuvanju i odgovornom korištenju.

Kako navodi, povijesna jezgra Splita sve je očiglednije okrenuta zadovoljavanju primarnih turističkih potreba, onih za smještajem te prehranom i pićem pa se njezina gospodarska valorizacija počela vezivati pretežito uz ugostiteljstvo kao samo jedan segment složene „turističke industrije“. No, to baš i nije najpametnije.

Anketa je otkrila da turisti pokazuju značajan interes za svim aspektima ponude kulturnih sadržaja u gradu Splitu, s time da je istaknut nešto veći interes kao i zadovoljstvo sadržajima ponude koji predstavljaju elemente „genius loci“, odnosno duha, atmosfere mjesta, što se odnosi na ljubaznost stanovništva, način života u Splitu, manifestacije...

Štoviše, interes za ovakvom vrstom ponude raste proporcionalno s porastom razine dohotka i obrazovanja turista, a dodatno značenje ima činjenica da takvi turisti u većem broju dolaze u posezoni te da se pri tome informiraju preko Interneta i usmenih preporuka prijatelja i rodbine - ističe prof. dr. Petrić.

Stoga, tvrdi profesorica Petrić, gradske vlasti Splita imaju obvezu pametnim i odgovornim planiranjem razvoja turizma valorizirati pozitivne aspekte njegove ponude, odnosno umanjiti negativnosti nastale zbog brojnih pogrešnih odluka.

- Grad bi trebao mjerama aktivne razvojne politike (koje se mogu implementirati kako poticajima, tako i zabranama uz obvezu stalne edukacije i osvješćivanja svih razvojnih aktera) sprječavati daljnju apartmanizaciju povijesne jezgre, odnosno njezino pretvaranje u veliki hotelsko -ugostiteljski kompleks.

Tako bi se sačuvali i stanovnici i diverzificirala gospodarska aktivnost u cilju očuvanja identiteta i atmosfere lokaliteta, što je očigledno najvažnija snaga povijesne jezgre - zaključuje profesorica Petrić.

Piše: Diana Barbarić

Link na originalni članak