Eurostat
14.2.2014. 7:02:30h
Putuje tek trećina Hrvata; najviše u Italiju i Sloveniju
Tek 12 posto hrvatskih državljana je putovalo u inozemstvo, pri čemu su ostvarili minimalno četiri noćenja. Većina uopće nije otišla na duži godišnji, a i oni koji jesu, uglavnom su ostajali u Hrvatskoj
Inspire Kelly / flickr.com

» Hrvatska ima najveći udio turizma u BDP-u u Europskoj uniji. S udjelom od 15,5 posto, na čelu je ljestvice na kojoj slijede Malta s 14,4 posto udjela u BDP-u te Cipar s 11,4 posto. Pokazuju to podaci Eurostata koji je analizirao hrvatski turistički sektor i njegove performanse u 2012. Analiza je također pokazala kako je Hrvatska, uz Maltu, Cipar i Austriju, najpopularnija turistička destinacija u Europi. Naravno, riječ je o tome da se u ovim zemljama ostvari najveći broj turističkih noćenja u odnosu na broj stanovnika.

   Smještaj i ugostiteljstvo pritom čine 56 posto prihoda od prodaje u turizmu, dok je taj udio u Europi znatno niži pa se od »golog smještaja i hrane« uprihoduje 35 posto. Isto tako, smještaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj zapošljavaju preko 75 posto od preko 120.000 turističkih djelatnika. Hrvatska je u prošlom desetljeću, osim toga, imala neznatno veći rast turističkog sektora od europskog prosjeka. Početkom 2000-ih se u hrvatskom turizmu osjetio znatno jači rast nego u europskom. Naime, od 2000. do 2005. godine u našoj se zemlji bilježi rast od oko 4 posto, dok je u Europi turizam rastao po stopi od 1 posto. U sljedećem petogodišnjem razdoblju počinje usporavanje te približavanje stopama koje ostvaruje EU, s time da je 2010. donijela pad zbog ekonomske krize, dok se u EU već u 2009. osjeti oporavak.

Tako u 2012. čak dvije trećine Hrvata uopće nije participiralo u putovanjima. Dakle, za putovanja je novca imala samo trećina, pri čemu je četvrtina njih otišla na barem jedno putovanje s četiri ili više noćenja unutar Hrvatske. Tek 12 posto hrvatskih državljana je pak putovalo u inozemstvo, pri čemu su ostvarili minimalno četiri noćenja. – Većina Hrvata uopće nije otišla na duži godišnji, a i oni koji jesu, uglavnom su ostajali u Hrvatskoj, zaključili su u Eurostatu. Za usporedbu, dok u Hrvatskoj tek 33 posto građana ide na godišnji, u EU je prosjek čak preko 50 posto. Iako, u Eurostatu pojašnjavaju kako je i u drugim mediteranskim zemljama članicama prosjek niži od europskog. Što se tiče inozemstva, najviše se putovalo u Italiju, Sloveniju i Njemačku. Dob putnika se nije pokazala kao presudan faktor u odabiru dužeg ili kraćeg putovanja, kao ni prilikom odabira ostati u svojoj zemlji ili otputovati u inozemstvo. Jedino se kod osoba stariji od 65 godina vidi relativno veći interes za dugim putovanima?! S time da Hrvati u pravilu, a to znači u 70 posto slučajeva, putuju automobilom. Na željeznicu i avion otpada tek po 5 posto. Na koji način Hrvati odlaze na godišnji, najbolje govori i podatak Eurostata prema kojem 42 posto putnika odsjeda u smještaju koji ne mora platiti, dakle kod rodbine i prijatelja. Tek 20 posto hrvatskih turista ići će u hotel i sličan smještaj. Ako se promatraju isključivo putovanja unutar Hrvatske, ispada da čak dvije trećine njih otpada na besplatan smještaj, dakle spavanje kod prijatelja.
Da Hrvati sami nisu veliki potrošači kada su putovanja u pitanju, ukazuje i činjenica da se na putovanje troši u prosjeku 193 eura, što je znatno manje od EU prosjeka koji iznosi 328 eura po putovanju. S time da se na inozemna putovanja troši više nego na putovanja u svojoj zemlji. Kad se putuje u neku stranu zemlju, potrošit će se prosječno 325 eura, dakle, otprilike koliko je europski prosjek potrošnje na putovanjima, dok su Hrvati znatno štedljiviji kod kuće. Na putovanja unutar Hrvatske potrošit će po putovanju u prosjeku 138 eura. 

  Osim što preferiraju odmor u besplatnim apartmanima prijatelja na moru, Hrvati isto tako nisu spremni dati veliki novac za noćenje. U prosjeku se za jedno noćenje troši 36 eura, dok je europski prosjek 61 euro.

Piše: Alenka Juričić

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved