Ovo je za Hrvatsku jedan od najznačajnijih zakona jer pomorsko dobro, uz vode i šume, predstavlja ključan nacionalni resurs. Kroz novi zakon ćemo odrediti pojam pomorskog dobra, poštivat ćemo nasljeđe i primjenjivati praksu Europske unije, naglasak je na tome da pomorsko dobro postaje opće dobro i da se ne može govoriti o njegovom otuđenju ili privatizaciji, a želja nam je da od 1. siječnja 2015. godine Zakon bude u punoj implementaciji, rekao je ministar pomorstva Siniša Hajdaš Dončić u prepunoj zadarskoj gradskoj vijećnici na javnoj raspravi o nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Zbog toga što je utvrđeno svega 640 kilometara ili svega 18 posto granice pomorskog dobra, Hajdaš Dončić je najavio i osnivanje nove Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom koja će sudjelovati i u utvrđivanju njegovih granica, ali i u raspodjeli prihoda od koncesija. Država, županija, Agencija i grad ili općina će od koncesijskih sredstava ubuduće dobivati po 25 posto.

Na primjedbu Jerolima Urode, zadarskog županijskog pročelnika za more i turizam, kako će županije, općine i gradovi ostati bez 40 posto dosadašnjih sredstava od koncesija, Hajdaš Dončić je odgovorio da projekcije pokazuju da bi prihod Agencije mogao biti oko 25 milijuna kuna.

- Županije su dosada imale 33, a sada će imati 25 posto tih sredstava, ali se ne može govoriti o centralizaciji jer veliki gradovi po prvi put dobivaju mogućnost gospodarenja koncesijama, kazao je Hajdaš Dončić najavljujući da se i neki drugi poslovi prenose na lokalnu samoupravu, pa će ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i parkovima davati koncesije za sidrišta, a gradska će vijeća dodjeljivati koncesije za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru.

Novost je i što će gospodarsko korištenje pomorskog dobra u pravilu ići na javni natječaj, a uvodi se i koncesija na zahtjev s tri puta većom naknadom od one postignute na javnom natječaju. Svaka županija bi trebala imati jednu lučku upravu koja može imati ispostave, red na pomorskom dobru bi održavali lučki redari, a koncesionari u sportskim lukama će morati imati tri uzrasne kategorije sportaša.

Hajdaš Dončić je naveo da će ubuduće biti moguće i davanje vlasništva nad objektima na pomorskom dobru za vrijeme trajanja koncesije, a na to je kao „sklizak teren“ reagirao bivši ministar Božidar Kalmeta smatrajući da će time možda biti olakšano dolaženje do kredita, ali je to moguće i sada, na temelju koncesije. Kalmeta je rekao da je osnivanje Agencije radi ubrzanja određivanja granica pomorskog dobra nepotrebno ako je postupak ostao isti.

- Sve prezadužene zemlje se najprije moraju riješiti brojnih agencija. Vidim da je predviđeno da sjedište Agencije bude u Rijeci, a mislim da ne bi trebalo sve skoncentrirati na jedno mjesto, pa predlažem da sjedište bude u Pirovcu, Biogradu ili Preku, rekao je Kalmeta po kojemu bi veliki gradovi trebali postati i suosnivači i članovi upravnih vijeća županijskih lučkih uprava, te sudjelovati u utvrđivanju granica luka od posebnog značaja.

Hajdaš Dončić je naveo da Agencija neće biti vječna, te da bi trebala za 4-5 godina obaviti svoj posao, a potom bi bila ugašena. Vlada će ukinuti 15-20 agencija, a Agencija za obalni linijski promet će biti pripojena Ministarstvu pomorstva, rekao je ministar.

Brojne zainteresirane sudionike rasprave posebno je zanimalo pojašnjenje odredbi o ograđenim plažama čiji koncesionari više neće moći naplaćivati ulaz, te kako će investitori svojim gostima jamčiti sigurnost i valorizirati svoja ulaganja.

- Što se tiče prava ekskluziviteta, mi moramo štititi javni prostor i javno dobro, pa bi to bilo moguće samo u nekim ekskluzivnim dijelovima koji se ne nalaze unutar urbanih središta. Dakle, bio bi to izuzetak, tamo gdje nema prevladavajućeg javnog interesa onda je moguće to ograditi, ali u gradovima i općinama uz obalu, to je nemoguće i to nije dobro, ne možemo Hrvatsku pretvarati u Tunis.

Turizam se mora bazirati na tome da su turisti u simbiozi s lokalnom zajednicom. Mi nismo zemlja za razvoj nekih resorta, kao neke afričke zemlje gdje je drugačija kultura i običaji. Iznimno, to će biti moguće na lokacijama koje ne utječu na svakodnevni život stanovnika, na nenaseljenim dijelovima obale i otoka, izjavio je ministar Hajdaš Dončić napominjući da će postojeće koncesije s ograđenim pomorskim dobrom trajati do isteka ugovora, a iznimka o ogradama odnosila bi se samo na resorte s pet zvjezdica.

U odgovoru na traženje ukidanja varijabilnog dijela cijene koncesije, ministar je naveo kako „koncesije ionako rastu, pa i u nautičkom turizmu, a prije je bio drugačiji diferencijal između fiksnog i varijabilnog dijela“. Zamjenik ministra Zdenko Antešić je dodao da će o omjeru fiksnog i varijabilnog dijela koncesije odlučivati onaj tko koncesiju dodjeljuje.

Zloduh iz boce

- Turističkim brodarima naplaćivati lučku tarifu od osam kuna po putniku umjesto po dužini broda je puštanje zloduha iz boce i glodanje brodara, jer različito tarifiranje proizvodi ludilo. Za cijelu Hrvatsku treba uvesti jedinstven pravilnik kako brodari ne bi prema državi padali u dužničko ropstvo - rekao je brodar Ivica Zorić smatrajući neprihvatljivim da u Istri postoji pet lučkih uprava kojima se mora platiti pristojbe, ali tamo nitko ne može voziti tko nije prijavljen u Istri.

Načelnica Sektora za pomorsko dobro u Ministarstvu pomorstva Nina Perko kazala je da je u Hrvatskoj registrirano 110.000 brodica i 20.000 jahti, ali se u marinama i različitim vrstama luka nalazi samo 40.000 plovila.

- Gdje je ostalo? Vezano na različitim pristanišnim objektima koje treba staviti u sustav - rekla je Perko.

Piše: Predrag Opačić

Link na originalni članak