Posljednjih godina, ruralni turizam Hrvatske zauzima sve veći značaj u sveukupnoj turističkoj ponudi i postaje nezaobilazan čimbenik hrvatskog gospodarstva. Seoski turizam u unutrašnjim dijelovima Hrvatske svakim danom raste na popularnosti, jer naša je domovina doista prepuna prirodnih ljepota koje se nude, kako domaćim, tako i stranim gostima, koji naprosto uživaju u ljepotama hrvatskog krajolika. Pored toga tu su vrijedne ruke naših judi koji svojim autohtonim i zdravim proizvodima i gostoljubivošću dočekuju goste i pružaju mu sve što može poželjeti.
Kako je Dalmatinska zagora riznica zdrave hrane i raznovrsnog pića, sa krajolikom koji doista pruža neslućene mogućnosti za ugodan boravak, također postaje nezaobilazan dio sveukupne turističke ponude Dalmacije. Dalmatinske planine, bistre rijeke, vinogradi, maslinici i razno mediteransko voće pružile su mogućnost da se izgrade razni putovi, vinski, gastro, rekreacijski, kulturološki, vjerski, sportski i dr.

Ambijent seoskog turizma u Dalmatinskoj zagori
Poznato je da je stereotipni turizam sunca i mora daleko iza nas. Danas suvremeni turizam zahtijeva puno više, i naši ljudi se svojski trude da pruže gostu sve što mu treba i što može zadovoljiti njegove potrebe. Obiteljsko gospodarstvo Gabre iz Bačelića, sa svojim eko smokvama i napitcima od smokve, Jurlinovi dvori i Galjinovi dvori iz Primoštena Burnog, sa kuhinjom autohtonih zdravih specijaliteta koje su spravljali naši stari i gdje se služi Babić, Donja Banda i Mornarevi Mlini u Vrsinama, samo su mali dio onoga što ovog trenutka nudi Dalmatinska zagora. Svi turisti koji su posjetili ova mjesta ponovno su se vraćali i uživali u blagodati ovoga krša.
Priča za sebe su Radmanove Mlinice gdje se stiže za oko 40 minuta od Omiša uzvodno brodom, bistrom rijekom Cetinom. Ne zna se što je ljepše, vožnja Cetinom ili bogatstvo domaćih specijaliteta sa kruhom ispod peke, što vas čeka pri dolasku u Mlinice.
Kao i ovaj dio Dalmacije, tako i u sve četiri dalmatinske županije u posljednje vrijeme u zaleđu se na sličan način razvija seoski turizam i nameće se kao dopunska turistička ponuda. Na svim većim dalmatinskim otocima u zaleđu priobalnog dijela razvija se seoski turizam i organizira doček turista, pa se čak sa turistima organizira, posebno na Hvaru, berba malina, grožđa i mediteranskog voća, a gosti često odlaze sa suvenirima kao što su maslinovo ulje, vino, smokve, med i druge delicije. Hrvatski agro turizam doživljava svoj procvat, a na nama je da to podržimo i od naše Domovine napravimo zemlju poželjnu za goste cijeloga svijeta.

Piše: Tomislav Drezga

Link na originalni članak