16.9.2013. 14:42:22h
Luk dinarskih parkova kao svjetski brend
Sve ukazuje na to da će Luk dinarskih parkova prevazići nerazumne balkanske podjele, a za dobrobit turizma.
vidonjac / flickr.com

Predsjednici Hrvatske Ivo Josipović, Slovenije Borut Pahor i Makedonije Gjorge Ivanov podržali su projekt Luk dinarskih parkova u organizaciji World Wildlife Fund. Osim podrške trojice predsjednika, WWF će u narednom periodu nastojati dobiti podršku i drugih predsjednika zemalja regije da podrže projekt umrežavanja nacionalnih parkova i zaštićenih područja regije.

Sve ukazuje na to da će Luk dinarskih parkova u bliskoj budućnosti prevazići nerazumne balkanske podjele, a za dobrobit turizma.

Realizacija projekta počela je 2012. godine, ali se još pregovara s nadležnim ministrima iz regije da potpišu svoje obaveze prema zaštiti prirode u narednih pet godina. U ovom svjetskom fondu za zaštitu prirode Luk dinarskih parkova do kraja 2014. godine trebalo bi se ujediniti blizu 80 nacionalnih parkova iz regije, u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji.

Podrška EU-a

"Ovaj projekat predstavlja važnu inicijativu za bolje povezivanje, jer su parkovi Dinarida neotkriveni svijet", rekao je Leon Kebe, regionalni projektni menadžer WWF-a.

Projekt pomaže u jačanju kapaciteta i nudi obuku o procjenjivanju koristi od zaštićenih područja, integraciji u Evropsku uniju, održivom turizmu i klimatskim promjenama.

Voditeljica za komunikacije projekta parkovi Dinarskog luka iz WWF-a Petra Boić Petrač izjavila je da prvi put nakon ratnih zbivanja u bivšoj Jugoslaviji toliki broj ljudi zaposlenih u zaštićenim područjima učestvuje u projektu važnom za cijelu regiju.

Umrežavanje svih zaštićenih područja te izgradnja kapaciteta i edukacija zaposlenika u parkovima cijele regije prva su dva cilja ovog projekta. Dinarski luk svojom ljepotom, geografskim položajem i biološkom raznolikošću ne zaostaje za Karpatima ili Alpama.

"Zbog toga s pravom razvijamo regionalni brend, s kojim želimo svijetu ukazati na prekrasnu bioraznolikost naše regije. Naš treći cilj je da regija Dinarskog luka uskoro postane sinonim za održivi turizam", kaže Boić Petrač.

Do kraja 2014. godine trebalo bi se ujediniti blizu 80 nacionalnih parkova iz regije, u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji.

Zbog toga je WWF, u saradnji s Europark federacijom, koja umrežuje parkove u Evropi, izabrao 15 parkova regije, koji trenutno prolaze kroz proces dobijanja Europarkovog certifikata za održivi turizam.

Do 2015. godine, prema procjeni WWF-a, na Balkanu će sedam parkova imati certifikat Europarka, koji dovodi bogatije turiste, a oni će biti uvršteni na mapu parkova Provanse (regija u jugoistočnoj Francuskoj) i Velike Britanije.

"Među tim parkovima su dva bh. nacionalna parka - Kozara i Una, a taj proces će sigurno potrajati. Tako će NP Una do kraja 2013. godine biti spreman za nominaciju, a Kozara će najvjerovatnije malo kasniti", predviđa Boić Petrač.

Ako ispunjavate uvjete za dobivanje certifikata onda to i košta, pa se finansijska pomoć traži od nadležnih ministarstava u svakoj od balkanskih zemalja. Zahvaljujući ovom certifikatu nacionalni parkovi bit će na evropskoj mapi, a rezultirat će većom posjetom turista, koji nikada nisu čuli za nacionalne parkove u regiji.

Rukovodioci nacionalnih parkova u regiji poručuju da saradnjom pokušavaju ublažiti posljedice kontinuiranog smanjivanja finansiranja iz državnih izvora.

Projekt pomaže u jačanju kapaciteta i nudi obuku o procjenjivanju koristi od zaštićenih područja, integraciji u EU, održivom turizmu i klimatskim promjenama.

Srbija je prošle godine za svoje nacionalne parkove izdvojila samo 1,3 miliona eura, što je polovina iznosa izdvojenog 2007. godine i time je pokrila otprilike četvrtinu potreba svojih nacionalnih parkova.

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina od svih zemalja regije ima najmanje zaštićenih područja u odnosu na bogatstvo koje ima, veoma je značajno da vlade entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske doprinesu da se pronađu i registriraju nova zaštićena područja.

Održivi turizam

Nacionalni parkovi na Balkanu sve više sarađuju na projektu održivog turizma, zaštiti rijetkih vrsta i obrazovanju osoblja, te su počeli sa zajedničkim radom na proširenju turističke ponude.

"Brojni nacionalni parkovi u regiji iskazali su interes za saradnju. Prve veze su uspostavljene s NP Kozara u Bosni i Hercegovini, a zatim smo pripremili nekoliko zajedničkih projekata s Plitvičkim jezerima, Paklenicom i Krkom u Hrvatskoj. Uskoro očekujemo potpisivanje formalnih ugovora s njima", izjavio je pravni stručnjak NP-a Una Haris Hadžihajdarević.

Hadžihajdarević upozorava na to da su takvi sporazumi nužni kako bi uprave parkova mogle osmisliti zajedničke projekte koji će se finansirati iz fondova EU-a za prekograničnu suradnju i kako bi se ostvarila sinergija u naporima za privlačenje stranih turista.

Piše: Rešad Dautefendić

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved