Privatni smještaj najbrži je rastući oblik smještaja u Hrvatskoj. Samo ove godine u Istri je broj jedinica u obiteljskom smještaju porastao za 22 posto, u Šibensko-kninskoj županiji čak 40 posto, na Kvarneru devet, Zadarskoj županiji 22, Splitsko-dalmatinskoj pet, a Dubrovačko-neretvanskoj za 12 posto. Za takvo ogromno povećanje zaslužna je prije svega legalizacija koja je mnogim iznajmljivačima pomogla da ozakone svoje iznajmljivanje, ali i konstantna ulaganja u ovaj oblik smještaja. Ipak, u središnjoj Istri svake godine niču nove kuće za odmor, a u primorskim gradovima, posebice Puli građani se sve više okreću iznajmljivanju te svoje prazne stanove ljeti daju turistima.

Međutim, iako je to najbrža rastuća grana turizma u Hrvatskoj, činjenica je da privatni smještaj u odnosu na hotele i kampove, i dalje nema potrebnu podršku kroz poticaje, povoljne kredite, ali i u oglašavanju. Upravo su se svih tih tema dotakli privatni iznajmljivači na svom prvom nacionalnom Forumu privatnih iznajmljivača u organizaciji Hrvatske gospodarske komore koji se održao jučer u Opatiji. Ovdje se okupilo oko 700 iznajmljvača iz cijele Hrvatske, a 20-ak posto njih je došlo i iz Istre. Ipak, kako obećavaju čelni ljudi hrvatskog turizma, pred privatnim je iznajmljivačima svjetla budućnost.

- Oko 60 tisuća ljudi u Hrvatskoj bavi se iznajmljivanjem, a oko 250 tisuća ljudi ostvaruje direktne prihode od privatnog smještaja. U ovom obliku smještaja imamo 500 tisuća kreveta, a ostvaruje se oko 22 milijuna noćenja. To znači da se kroz ovu granu turizma prihoduju 1,3 milijarde eura. Svi ovi podaci govore da je privatan smještaj prepoznatljiv proizvod hrvatskog turizma, rekao je iznajmljivačima direktor Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić. Istaknuo je da će HTZ ubuduće pomoći iznajmljivačima, posebice u promidžbi na stranim tržištima, ali i formiranjem internetskog portala na kojem će biti objedinjeni svi ponuđači smještaja u domaćinstvima.

- Kada govorimo o tome što u privatnom smještaju moramo popraviti, onda je to prije svega popunjenost koja je na godišnjoj razini izrazito skromna i iznosi 15 posto, dok u srpnju i kolovozu se kreće oko 67 posto. To znači da moramo nadograđivati ovaj proizvod i gostima dati nove sadržaje. Upravo stoga smo i pokrenuli program Hrvatska 365 koji ima cilj smanjiti sezonalnost, pa tako i u privatnom smještaju, istaknuo je Ivičić.

Ministar turizma Darko Lorencin svjestan je da za privatan smještaj još uvijek nama dovoljno mjera da bi se poticao njegov razvoj, prije svega u podizanje kvalitete što je preduvjet za bolju popunjenost. Neke od mjera uvedene su tek ove godine kao što su poticaji za gradnju bazena.

- Ove godine za iznajmljivače osigurali smo devet milijuna kuna za gradnju bazena. Također, omogućili smo iznajmljivačima da se udruže u difuzne ili integralne hotele. To je jedan od putova kako možete podignuti svoju uslugu. Ujedno, potrebno je da se udružujete i na strukovnoj razini kako bismo mogli za vas organizirati potrebne mjere poticaja, istaknuo je Lorencin.

Udruživanje u strukovne udruge već je krenulo punom parom u sklopu Hrvatske gospodarske komore koje na razni županija organiziraju sekcije privatnog smještaja. Na nacionalnoj razini sekciju vodi krčki privatni iznajmljivač Nedo Pinezić koji budućnost privatnog smještaja vidi u održivom i zelenom turizmu koji će funkcionirati tijekom cijele godine te biti usmjeren i na turiste koje ne zanima samo sunce i more, nego i aktivni turizam poput primjerice cikloturizma koji je sve popularniji u Istri i na Kvarneru. Upravo to i predviđa strategija razvoja privatnog smještaja do 2020. godine koja je izrađena u sklopu Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine.

- Do te godine predviđa se udvostručenje prihoda od smještaja, a to se može postići preoblikovanjem djela privatnog smještaja u bed&breakfast objekte, udruživanjem iznajmljivača, umrežavanjem s drugim ponuđačima turističkih usluga  te stvaranjem prepoznatljivosti, tvrdi Pinezić.

Neki su se iznajmljivači već okrenuli udruživanju, iako ne u Istri. Tako je u Zagrebu otvoren ove godine prvi integralni hotel ZigZag. Sastoji se od 11 apartmana i pet soba u staroj jezgri Zagreba. Imaju zajedničku recepciju te jedan ugostiteljski objekt u blizini nudi doručak. Ono što je bitno za ovaj oblik smještaja koji omogućava iznajmljivačima koji već imaju kategoriziranje objekte, da se udruže, jest da udaljenost između apartmana ne bude veća od 300 metara.

- Ovaj nam se oblik smještaja pokazao jako uspješnim i popunjenosti nam je 75 posto, a prosječna cijena smještaja nam nje 125 eura. Većina bukinga ide preko Interneta, i to stranica poput booking.coma ili Airbnb, dok 38 posto bukinga ide preko naše web stranice, kaže Tomislav Zovko, jedan od vlasnika hotela. Budući da raspolažu i s pet vila u selu Rojnići na Barbanštini, namjeravaju sličan koncept uvesti i tamo jer se pokazalo da i gosti u kućama za odmor žele imati recepciju kojoj se mogu obratiti za potrebne informacije.

Piše: Barbara Ban