Ono što nas veseli su pokazatelji koji govore o jačanju kapaciteta ali i njegovom kvalitativnom unapređivanju, a izuzetno pozitivnim doživljavamo i podatke o prosječnom vremenu popunjenosti kapaciteta, posebice onih u objektima iznajmljivača - kaže Nataša Jurina, direktorica ureda TZG Krka

KRK  » Sezonom koju, barem u onom njenom najživljem dijelu, s početkom rujna polako puštamo za leđima, na otoku Krku su prema svemu sudeći svi zadovoljni. Iako će upitani o dojmovima mnogi turistički radnici uvijek reći »kako je moglo i bolje«, nitko od ljudi iz turističke branše koje smo posljednjih tjedana kontaktirali nije imao loš dojam o kretanjima koja su obilježila krčku 2013. godinu. Tako je i Nataša Jurina , direktorica Turističkog ureda TZG Krka, »ne inzistirajući« toliko na brojkama i pozitivnim pokazateljima vezanim uz registriran broj dolazaka i ostvarenih noćenja konstatirala kako je ljeto čijem se smiraju bližimo pokazalo da se na području Grada turizam kreće u sasvim dobrom smjeru.

  – Neki od pokazatelja i pozitivnih trendova koje uočavamo vesele nas čak i više od suhoparnih brojki tjednih i mjesečnih statistika, koje istini za volju, i ovog ljeta pokazuju pluseve u odnosu na lanjsku sezonu. Ono što zamjećujemo i što nas veseli su pokazatelji koji govore o jačanju kapaciteta ali i njegovom kvalitativnom unapređivanju, kako u dijelu koji se tiče gospodarskih subjekata koji su u posljednje vrijeme ostvarili značajna ulaganja u svoje hotelske a posebice kamperske kapacitete, tako i onom koji se tiče »kućne radinosti«. Jednako tako, izuzetno pozitivnim doživljavamo i podatke o prosječnom vremenu popunjenosti kapaciteta, prenosi nam Jurina.

Uspjeh malenih
U turizmu Grada Krka i njegova šireg okružja sve je uočljivije jačanje receptivnih kapaciteta tzv. ruralnih područja, dakle onih u manjim mjestima u okolici Grada Krka. Upravo ondje bilježimo izuzetno dobru popunjenost smještajnih kapaciteta koji se, naglašava direktorica TU TZG Krka, dobrim dijelom odnose na ruralne vile i nove, mahom dobro i moderno uređene apartmane.

Kampovi sve privlačniji
Posebno pozitivan pomak, naglašava Jurina, ove je godine u krčkom turizmu napravljen u segmentu kampova koje sad sve redom krasi pozamašan broj zvjezdica ali i više no respektabilan raspon ponuđenih sadržaja. Svi ti kampovi danas privlače vrlo »kvalitetne goste«, kaže čelnica TZ-a držeći da je upravo taj segment ponude jedna od komparativnih prednosti Krka u odnosu na brojne druge turističke destinacije.

  – O čemu govorim najbolje će ocrtati podatak kako su pokazatelji prosječne popunjenosti kapaciteta u brojnim malim mjestima odnosno okolnim selima već lani bili na razni krčkih, ili čak bolji od njih, i to unatoč činjenici da Krk oduvijek spada u red najjačih i najposjećenijih turističkih centara ovog otoka ali i Kvarnera. I to je dobro, konstatira naša sugovornica ustvrđujući kako su ti pokazatelji najbolji dokaz da Krčani prate turističke trendove te da, u okvirima svojih mogućnosti, nastoje svoju ponudu prilagoditi traženjima gostiju. Jurina nam je tako podastrla statistiku iz koje proizlazi kako je prosječna popunjenost »privatnog smještaja« u gradu Krku lani dosegla 67 dana, dok je primjerice u malim Linardićima bilježena prosječna popunjenost kapaciteta u trajanju 68 dana! U Milohnićima su postelje (malobrojnih) iznajmljivača u prosjeku bile pune 98 dana a u Pinezićima 65 dana. Respekta je vrijedan i podatak kako je prosječna popunjenost kapaciteta u Korniću već sada na razini 57 dana.

Slijedi veći iskorak
Iako tu govorimo o znatno manjim kapacitetima u odnosu na one locirane u gradskom središtu, brojke nam jasno potvrđuju da tržište reagira sjajno na ponudu koja polako ali sigurno stasa u našim selima, nastavlja čelnica krčkog TZ-a uvjerena kako će krčki turizam upravo na tom planu u narednim godinama činiti još veće i zamjetnije iskorake. Sve što se ondje proteklih godina radilo i gradilo, radilo se kvalitetno i s ciljem da zadovolji klijentelu koja cilja upravo takvoj vrsti turističke ponude, naglašava Jurina ističući kako su nastojanja kontroliranog širenja turističkog »šušura« iz Krka na susjedna mjesta sasvim očito donijela ploda.

Facebook slučaj
Direktorica TZ-a nije mogla ne spomenuti i nesretni »facebook slučaj« odnosno neizbježne implikacije negativnih stavova koje je o krčkim gostima i vikendašima na svom profilu iznosila jedna sezonska uposlenica TIC-a.

  – Koliko god taj događaj nemao opravdanja i koliko su zaslužene osude prakse koja se vjerujem više nikad neće ponoviti, možda bi nam taj događaj svima trebao biti povod da se zapitamo kakvi smo mi to domaćini i zašto se u konačnici uopće svi skupa bavimo ovim čime se bavimo. Gostoljubivost i ljubaznost se ne daju hiniti. Slučaj je poučan i dobar razlog da se zapitamo kako se odnosimo prema turistima i prema turizmu u cijelosti. Ako nešto ne štima trebali bismo se potruditi naći odgovor na pitanje zašto se osjećamo tako kako se osjećamo. Temeljni cilj svega što radimo trebao bi biti da se lijepo i ugodno osjećamo u mjestu u kojem živimo i radimo. Tek će onda dobro i lijepo biti i našim tursitima. Ako tome nije tako, nešto bismo trebali promijeniti i to upravo zato da više nitko nikad ne bi imao potrebu za iznošenjem te vrste neumjesnih komentara. Sklonost etiketiranja turista iz pojedinih zemlja također je nešto što treba »liječiti« jer držim da je svatko tko nam dođe dobrodošao i da svatko ovdje mora dobiti ono zbog čega je upravo Krk i Hrvatsku izabrao u moru različitih turističkih destinacija, zaključuje naša sugovornica.

Vidljivo je i da se ulaganja u podizanje kvalitete smještaja i obogaćenje ponude reflektiraju na konačnim rezultatima te da oni iznamljivači koji se zbog nekog razloga nisu prilagodili novim trendovima, koji nisu ulagali i koji su se iznajmljivanjem apartmana i soba nastavili baviti po goloj inerciji počinju osjećati negativne učinke takve prakse. Neki koji nuđenju svojih kapaciteta nisu pristupili proaktivno i koji su propustili »osvježiti« svoju ponudu (među kojima i oni locirani u najatraktivnijim djelovima grada) znali su se žaliti na lošu popunjenost svojih kapaciteta, što i ne čudi s obzirom da su se posjetitelji imali priliku okrenuti novijim, uređenijim i nerijetko kvalitetnijim kapacitetima, nastavlja Jurina. Doznali smo i kako je na području Grada u posljednje 4 godine kapacitet privatnog smještaja narastao za 500-tinjak novih postelja.

Kolovoški rekordi
Govoreći o sezonskoj špici čelnica TU TZG Krka ustvrđuje kako je početkom kolovoza na području Grada zabilježen novi rekord u pogledu dnevnog broja registriranih gostiju. – U jednom smo trenutku premašili brojku od 13 tisuća turista što veseli, ali nas s druge strane i učvršćuje u uvjerenju kako je to gornja granica dnevnog brojnog stanja iznad koje zapravo i nebismo trebali ići. Poučena iskustvom, bojim se da bi teženje još većim dnevnim brojkama moglo postati kontraproduktivno te da je upravo tu negdje granica onog što ovaj grad može podnijeti, a da sve funkcionira koliko-toliko normalno. Svjedočili smo kako su tih vršnih dana mnoge stvari funkcionirale »na rubu« te stoga mislim da daljnja nastojanja unapređenja turističkih ostvarenja moramo bazirati na produljenju sezone, a nikako jačanju »pritiska« kojeg imamo u tom »vršnom periodu«. Spominjući se karakteristika ovoljetne sezone Jurina je istakla kako je najpozitivniji trend rasta broja posjetitelja bio zamjetan sa skandinavskih te s tržišta Beneluksa.

Piše: Mladen Trinajstić