Nakon što je DZS objavio da je hrvatski BDP pao u prvom kvartalu 0,4 posto u odnosu na isti period prošle godine, u srijedu se oglasio i Eurostat objavom svoje treće procjene ostvarenja u prvom kvartalu koja pokazuje da je hrvatski BDP zaronio još i više – 0,6 posto. Eurostatova usporedba sa stanjem u posljednjem kvartalu 2013. upućuje na stagnaciju. Za razliku od Hrvatske, koja bilježi minuse, EU 28 ima povećanje na godišnjoj razini od 1,4 posto, a u odnosu na prethodni kvartal 0,3 posto. Najuspješnije su članice EU po međugodišnjoj stopi rasta Luksemburg, Rumunjska, Poljska i Malta, svi odreda sa stopama većim od tri posto. Najveći minus imao je Cipar, 4,1 posto, a slijede ih po padu Estonija, Grčka i Hrvatska.

Loši su podaci i za domaći turizam. Svibanj je donio smanjenje broja noćenja od 13 posto, i to većinom stranaca. Analitičari RBA navode da je od početka godine ukupan broj dolazaka turista porastao 4,8% godišnje, ali broj ukupnih noćenja bilježi pad od 4,7%, pri čemu su strani turisti zabilježili 7% manje noćenja, dok se broj noćenja domaćih turista u promatranom razdoblju povećao 6%. Razlog smanjenja broja noćenja stranih turista vjerojatno je i kasniji termin Uskrsa u ovoj godini, ali i relativno nepovoljne vremenske prilike u proljeće. Hrvatsku je u prvih pet mjeseci posjetilo milijun turista.

Nastavlja se i trend pada proizvođačkih cijena kako na mjesečnoj tako i na međugodišnjoj razini. U Europskoj uniji u cjelini cijene industrijskih proizvoda u svibnju su na mjesečnoj razini pale 0,1 posto, i to zbog nižih cijena u energetskom sektoru te nižih cijena netrajnih potrošačkih dobara. Najizrazitiji pad proizvođačkih cijena u industriji na mjesečnoj razini zabilježile su Litva 1,5 posto, Letonija 1,0 posto i Mađarska 0,8 posto. U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u svibnju ostale nepromijenjene u odnosu na mjesec prije kada su pale 0,1 posto, čime je prekinuto tromjesečno razdoblje pada. Na godišnjoj je razini pad bio 2,4 posto.

Piše: Ljubica Gatarić