Velika većina županijskih vijećnika je, bez puno disonantnih tonova, prihvatila prijedlog Strategije razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2013. do 2020. godine koju je Županija izradila u suradnji s riječkim Sveučilištem i Medicinskim fakultetom. Najkraće rečeno, Strategijom se, kako su tijekom njezina predstavljanja naglasili Đulija Malatestinić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb i Vladimir Mićović, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, razvija »zdravstvena industrija Primorsko-goranske županije objedinjavanjem interesa i savezništva privatnih i javnih zdravstvenih entiteta«.

Utvrđuje prioritete
Strategija bi, moglo se čuti, Županiju trebala »pozicionirati na ljestvici vodećih zemalja u pružanju konkurentne zdravstvene usluge«. Pročelnica Malatestinić ukazala je županijskim vijećnicima da je zdravstveni turizam sve popularnija opcija liječenja diljem svijeta; predstavlja jednu od najbrže rastućih praksi u zdravstvenoj industriji. Govoreći o svrsi ovog strateškog dokumenta Županije, Đulija Malatestinić je objasnila da se Strategijom usmjerava cijelo zdravstvo u predstojećem razdoblju.

– Strategija predstavlja osnovu za donošenje politika i odluka u zdravstvu, uključujući raspodjelu proračunskih sredstava. Dokument nudi jasne i uvjerljive razloge zašto se nešto smatra prioritetom u zdravstvu, jer ne može se sve nazivati prioritetom. Cilj strategije je upravo definirati strateški i operativni koncept razvoja zdravstvenog sektora koji će osigurati proizvodne, institucionalne, organizacijske i ljudske pretpostavke za uspostavljanje trajne privlačnosti Županije kao turističke destinacije i poboljšati njezinu konkurentnost na međunarodnom tržištu. Županija je prepoznala zdravstvenu industriju kao ključnu komparativnu prednost ove regije; želi je razvijati kao prepoznatljivi županijski brend, kazala je pročelnica Malatestinić.

Svi vijećnici koji su se javili za raspravu pozdravili su ovu Strategiju, uz tek pokoju zamjerku. Međutim, rasprava o važnom dokumentu se razvodnila, odnosno pretvorila se u debatu o hrvatskom zdravstvenom sustavu općenito, što je razumljivo s obzirom na to da u županijskoj skupštini sjedi nekoliko liječnika. Očekivano, HDZ-ovi vijećnici imali su najviše zamjerki. Željko Plazonić desetak je minuta govorio protiv ovog županijskog dokumenta:

Industrija nije termin
– Nisam protiv strategija. Ali je činjenica da je u Hrvatskoj dosad doneseno 14 raznih strategija, akcijskih i strateških planova. Unatoč tome, ne vidimo da se hrvatski zdravstveni standard bitnije poboljšao. Naši bolesnici ne mogu brže, kvalitetnije i stručnije ostvarivati svoja prava. Dapače, svjedočimo sve težem položaju bolesnika u Hrvatskoj. Od svega mi najviše smeta naziv Strategije. Industrija podrazumijeva nepravednost između radnika, proletera i vlasnika, profita. Nigdje, međutim, u svijetu zdravstvo ne funkcionira isključivo na bazi profita. Prema tome, zdravstvena industrija je grub termin, kazao je Plazonić i ukazao na niz nerazumljivosti u pisanju županijske Strategije.

Đurđica Šimičić (HDZ) negodovala je pak zbog činjenice da se u Strategiji zdravstvene industrije nigdje ne spominju turističke zajednice. Đanino Sučić (HNS) je predložio, također uz zamjerku zbog korištenog termina, da bi izrađivači Strategije o svemu trebali pitati i drugu stranu, korisnike zdravstvenih usluga. Pročelnica Đulija Malatestinić uvažila je zamjerke, pa i u pogledu korištenog termina zdravstvena industrija »koji će dodatno brusiti«. Ujedno je najavila da će se za Strategiju čim žurnije izraditi i akcijski plan.

Piše: Srđan Brajčić