Arapski turisti
28.4.2014. 14:43:14h
Je li Hrvatska spremna za turiste iz zemalja Arapskog poluotoka?
Prije dvije godine, osnovana je Hrvatsko-katarska udruga, a njezini osnivači su već tada potaknuli pitanje o spremnosti turizma u Hrvatskoj za posjetitelje iz arapskog svijeta i skrenuli pozornost na mali broj smještajnih i ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj koji posjeduju halal certifikat.
Retlaw Snellac Photography / flickr.com

Prije dvije godine, osnovana je Hrvatsko-katarska udruga, a njezini osnivači su već tada potaknuli pitanje o spremnosti turizma u Hrvatskoj za posjetitelje iz arapskog svijeta i skrenuli pozornost na mali broj smještajnih i ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj  koji posjeduju halal certifikat.

U međuvremenu je Institut za turizam iz Zagreba napravio prvo istraživanje o spremnosti Hrvatske za prihvat turista iz zemalja Arapskog poluotoka. Istraživanje je vodila Katarina Miličević za vrijeme studijskog boravka u Dohi i među prvima uspjela povezati sveučilišta u Dohi i Dubaiju s hrvatskom akademskom zajednicom.

Je li Hrvatska spremna za turiste iz zemalja Arapskog poluotoka?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je tijekom 2013. godine ostvareno oko 64,8 milijuna noćenja i oko 12,4 milijuna dolazaka turista, pri čemu oko 92% noćenja i oko 88% dolazaka turista uključuje inozemnu turističku potražnju. Za Hrvatsku su tradicionalno najvažnija emitivna tržišta europske zemlje, dok je broj noćenja i dolazaka turista s dalekih tržišta, uključujući i GCC zemlje (Gulf Cooperation Council, trgovinski blok šest arapskih zemalja u Perzijskom zaljevu, op.B.hr) još uvijek zanemariv. Biti domaćin turistima koji na putovanju duljine 10-ak dana prosječno potroše oko 13 tisuća dolara zvuči kao poželjan cilj svake turističke destinacije te se postavlja pitanje zašto u Hrvatskoj to nije prepoznato?

Shvaćaju li bolje naši konkurenti na Mediteranu bolje kako države Arapskog poluotoka predstavljaju sve značajnija emitivna tržišta čije vrijeme tek dolazi? Broj službeno registriranih dolazaka i noćenja turista iz GCC zemalja u Hrvatsku je još uvijek skroman. Tijekom 2013. godine u Hrvatskoj je zabilježeno nešto više od 2.700 dolazaka turista te 8.100 noćenja turista iz GCC zemalja. Posjetitelji iz GCC zemalja najčešće posjećuju grad Zagreb (oko 32%), nakon čega slijede primorske županije - Splitsko-dalmatinska (18%), Dubrovačko-neretvanska (13%), Šibensko-kninska (9%) te Istarska županija (8%). Analiza turističke potražnje iz GCC zemalja prema vrstama smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj pokazuje da turisti iz GCC zemalja (83%) najčešće borave u hotelima visoke kategorije (4 i 5 zvjezdica).

Rezultati istraživanja pokazali su da glavne razloge niskog broja posjetitelja s GCC tržišta treba tražiti u nedovoljnoj promociji Hrvatske na GCC tržištu kao i u proizvodnom portfelju hrvatskog turizma, koji samo djelomično odgovara potražnji GCC turista. Uz navedeno, valja spomenuti i vizni sustav koji znatno otežava dolazak turista iz GCC zemalja. Naime, državljani četiri od šest GCC zemalja (Bahrein, Kuvajt, Saudijska Arabija i UAE) vizu za ulazak u Hrvatsku mogu dobiti u Egiptu, dok je državljanima Katara i Omana nešto jednostavnije jer vizu mogu dobiti u Kataru.

95 posto ispitanika nikad nije bilo u Hrvatskoj

Velika većina ispitanika (95%) nikada nije bila u Hrvatskoj i, s obzirom da Hrvatska nije razvila prepoznatljiv nacionalni brend, ispitanici su je najčešće povezivali s drugim državama kao što su npr. Rusija, Jugoslavija, Bosna i Hercegovina i Albanija ili čak s cijelim kontinentima, npr. Afrika ili Europa. Iako Hrvatska nikada nije sustavno promovirala svoj turistički proizvod na GCC tržištu, asocijacije koje ispitanici povezuju s Hrvatskom najčešće se odnose na prirodne ljepote, more, plaže i otoke. Ispitanici su ocjenjivali i upoznatost s drugim turističkim odredištima mediteranskog konkurentskog okruženja te je ispitana njihova namjera da posjete neke od tih destinacija. Većina ispitanika je bila upoznata s turističkom ponudom Turske (31%), Italije (30%) i Španjolske (23%). Manje od 1% ispitanika je bilo upoznato s turističkom ponudom Hrvatske. Najveći broj ispitanika je izjavio da želi posjetiti Italiju (27%), Španjolsku (23%) i Tursku (20%). Samo 3% ispitanika je izjavilo da želi posjetiti Hrvatsku.

Konačno, temeljem rezultata istraživanja može se zaključiti da je struktura hrvatske turističke ponude dominantno prilagođena željama i potrebama turista s najvažnijih, europskih emitivnih tržišta koji se donekle razlikuju od želja i potreba turista iz GCC zemalja.

'Glavni motiv za provođenje ovog istraživanje bio je utvrditi ključna obilježja putovanja stanovnika GCC zemalja. U tom smislu, istraživanje je trebalo otkriti koja su to obilježja turističke potražnje iz GCC zemalja i jeli iste Hrvatska sa svojom turističkom ponudom može zadovoljiti. Ujedno, saznanja o obilježjima turističke potražnje iz GCC zemalja mogu poslužiti kao dobar pokazatelj za prilagodbu hrvatskog turističkog proizvoda specifičnostima ovog zahtjevnog tržišta. Također, pozornost istraživanja je bila usmjerena na trenutni imidž Hrvatske u GCC zemljama, pri čemu je naglasak stavljen na istraživanje imidža Hrvatske u kontekstu razvoja turizma. Dobiveni rezultati imidža mogu koristit cjelokupnom gospodarstvu jer bez pozitivnog imidža Hrvatske, kao regionalnog gospodarskog lidera, izvoz proizvoda i usluga na to, za našu zemlju izuzetno perspektivno tržište, će i dalje ostati na gospodarskim marginama', istaknula je Katarina Miličević, voditeljica ovog istraživanja.

Link na originalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved