Je li Hrvatska spremna za turiste iz zemalja Arapskog poluotoka?
Prije dvije godine, osnovana je Hrvatsko-katarska udruga, a njezini osnivači su već tada potaknuli pitanje o spremnosti turizma u Hrvatskoj za posjetitelje iz arapskog svijeta i skrenuli pozornost na mali broj smještajnih i ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj koji posjeduju halal certifikat.
Prije dvije godine, osnovana je Hrvatsko-katarska udruga, a njezini osnivači su već tada potaknuli pitanje o spremnosti turizma u Hrvatskoj za posjetitelje iz arapskog svijeta i skrenuli pozornost na mali broj smještajnih i ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj koji posjeduju halal certifikat.
U međuvremenu je Institut za turizam iz Zagreba napravio prvo istraživanje o spremnosti Hrvatske za prihvat turista iz zemalja Arapskog poluotoka. Istraživanje je vodila Katarina Miličević za vrijeme studijskog boravka u Dohi i među prvima uspjela povezati sveučilišta u Dohi i Dubaiju s hrvatskom akademskom zajednicom.
Je li Hrvatska spremna za turiste iz zemalja Arapskog poluotoka?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je tijekom 2013. godine ostvareno oko 64,8 milijuna noćenja i oko 12,4 milijuna dolazaka turista, pri čemu oko 92% noćenja i oko 88% dolazaka turista uključuje inozemnu turističku potražnju. Za Hrvatsku su tradicionalno najvažnija emitivna tržišta europske zemlje, dok je broj noćenja i dolazaka turista s dalekih tržišta, uključujući i GCC zemlje (Gulf Cooperation Council, trgovinski blok šest arapskih zemalja u Perzijskom zaljevu, op.B.hr) još uvijek zanemariv. Biti domaćin turistima koji na putovanju duljine 10-ak dana prosječno potroše oko 13 tisuća dolara zvuči kao poželjan cilj svake turističke destinacije te se postavlja pitanje zašto u Hrvatskoj to nije prepoznato?
Shvaćaju li bolje naši konkurenti na Mediteranu bolje kako države Arapskog poluotoka predstavljaju sve značajnija emitivna tržišta čije vrijeme tek dolazi? Broj službeno registriranih dolazaka i noćenja turista iz GCC zemalja u Hrvatsku je još uvijek skroman. Tijekom 2013. godine u Hrvatskoj je zabilježeno nešto više od 2.700 dolazaka turista te 8.100 noćenja turista iz GCC zemalja. Posjetitelji iz GCC zemalja najčešće posjećuju grad Zagreb (oko 32%), nakon čega slijede primorske županije - Splitsko-dalmatinska (18%), Dubrovačko-neretvanska (13%), Šibensko-kninska (9%) te Istarska županija (8%). Analiza turističke potražnje iz GCC zemalja prema vrstama smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj pokazuje da turisti iz GCC zemalja (83%) najčešće borave u hotelima visoke kategorije (4 i 5 zvjezdica).
Rezultati istraživanja pokazali su da glavne razloge niskog broja posjetitelja s GCC tržišta treba tražiti u nedovoljnoj promociji Hrvatske na GCC tržištu kao i u proizvodnom portfelju hrvatskog turizma, koji samo djelomično odgovara potražnji GCC turista. Uz navedeno, valja spomenuti i vizni sustav koji znatno otežava dolazak turista iz GCC zemalja. Naime, državljani četiri od šest GCC zemalja (Bahrein, Kuvajt, Saudijska Arabija i UAE) vizu za ulazak u Hrvatsku mogu dobiti u Egiptu, dok je državljanima Katara i Omana nešto jednostavnije jer vizu mogu dobiti u Kataru.
95 posto ispitanika nikad nije bilo u Hrvatskoj
Velika većina ispitanika (95%) nikada nije bila u Hrvatskoj i, s obzirom da Hrvatska nije razvila prepoznatljiv nacionalni brend, ispitanici su je najčešće povezivali s drugim državama kao što su npr. Rusija, Jugoslavija, Bosna i Hercegovina i Albanija ili čak s cijelim kontinentima, npr. Afrika ili Europa. Iako Hrvatska nikada nije sustavno promovirala svoj turistički proizvod na GCC tržištu, asocijacije koje ispitanici povezuju s Hrvatskom najčešće se odnose na prirodne ljepote, more, plaže i otoke. Ispitanici su ocjenjivali i upoznatost s drugim turističkim odredištima mediteranskog konkurentskog okruženja te je ispitana njihova namjera da posjete neke od tih destinacija. Većina ispitanika je bila upoznata s turističkom ponudom Turske (31%), Italije (30%) i Španjolske (23%). Manje od 1% ispitanika je bilo upoznato s turističkom ponudom Hrvatske. Najveći broj ispitanika je izjavio da želi posjetiti Italiju (27%), Španjolsku (23%) i Tursku (20%). Samo 3% ispitanika je izjavilo da želi posjetiti Hrvatsku.
Konačno, temeljem rezultata istraživanja može se zaključiti da je struktura hrvatske turističke ponude dominantno prilagođena željama i potrebama turista s najvažnijih, europskih emitivnih tržišta koji se donekle razlikuju od želja i potreba turista iz GCC zemalja.
'Glavni motiv za provođenje ovog istraživanje bio je utvrditi ključna obilježja putovanja stanovnika GCC zemalja. U tom smislu, istraživanje je trebalo otkriti koja su to obilježja turističke potražnje iz GCC zemalja i jeli iste Hrvatska sa svojom turističkom ponudom može zadovoljiti. Ujedno, saznanja o obilježjima turističke potražnje iz GCC zemalja mogu poslužiti kao dobar pokazatelj za prilagodbu hrvatskog turističkog proizvoda specifičnostima ovog zahtjevnog tržišta. Također, pozornost istraživanja je bila usmjerena na trenutni imidž Hrvatske u GCC zemljama, pri čemu je naglasak stavljen na istraživanje imidža Hrvatske u kontekstu razvoja turizma. Dobiveni rezultati imidža mogu koristit cjelokupnom gospodarstvu jer bez pozitivnog imidža Hrvatske, kao regionalnog gospodarskog lidera, izvoz proizvoda i usluga na to, za našu zemlju izuzetno perspektivno tržište, će i dalje ostati na gospodarskim marginama', istaknula je Katarina Miličević, voditeljica ovog istraživanja.
Link na originalni članak