Zračni promet
22.8.2014. 6:33:51h
Na krčki aerodrom (pre)rijetko slijeću i niskobudžetne aviokompanije
I u ZL Rijeka već tri godina slijeću zrakoplovi Ryanaira. Prije dolaska Ryanaira Rijeka je imala letove Easyjeta kao i Air Berlina, međutim, s vremenom su ovi avioprijevoznici odustali od dolaska na riječki aerodrom. Ove godine osim Ryanaira, Rijeka ima letove Norwegiana, Condora i Germanwingsa. Daleko je to od drugih zračnih luka
Paolo Margari / flickr.com

 Mogu li niskobudžetne aviokompanije »ubiti« destinaciju. Prema pisanju portala Global Post očito mogu. Činjenica je da su niskobudžetni zrakoplovni prijevoznici napravili pravu revoluciju u zračnom prometu ponudivši putnicima izuzetno niske cijene karata i otvorivši tako vrata i putnicima koji se inače ne bi koristili zrakoplovom kao sredstvom putovanja. Posebno se radi o mladim ljudima. A samim tim otvorile su se i neke nove destinacije koje su postale dostupnije i jeftinije. Prema pisanju ovog portala dolazak takozvanih »low-costera« doista može ubiti destinaciju, ne je samo podignuti i dovesti nove goste.

  Naime, priča kaže kako je u dobrim starim danima velik broj Britanaca »poput jata ptica« migrirao u turističko mjesto na jugu Velike Britanije zvano Great Yarmouth. Autobusi puni turista tako bi svake sezone napunili mjesto do posljednjeg kreveta. Međutim, danas turista ima, ali su zlatna vremena tog britanskog turističkog mjesta daleko za njim. Great Yarmouth nije jedini koji se na jugu Velike Britanije bori s nestašicom turističkog prometa. Desetljećima nakon što su turistički stasali, evolucija turizma i turističkih tokova dovela je do njihova nazadovanja i pada dovodeći posljedično do ekonomskih i socijalnih problema.

   Ova su mjesta svoj turistički vrhunac imala u 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća kada su se tijekom ljeta tvornice na Otoku zatvarale na dva tjedna kako bi radni narod mogao na ljetovanje. No već 70-ih i 80-ih godina počeo je silazni trend, i to paralelno s ponudom paket aranžmana. Touroperatori su, naime, počeli nuditi turističke pakete s jeftinim letovima i all-inclusive ponudom u primjerice Španjolskoj i ostalim sunčanim zemljama i to za manje novca nego li bi prosječna britanska familija potrošila na ne tako sunčanoj britanskoj rivijeri.
   Rekordi u Zadru

Zadnji čavao u turizam ovih mjesta zabili su, pak, početkom 2000-ih low cost avioprijevoznici poput Ryanaira i Easyjeta čija je popularnost tada naglo porasla i koji su tada doživjeli pravu ekspanziju. Jeftino međunarodno tržište se pokazalo prevelikim izazovom kojem se Britanci nisu mogli oduprijeti.

VERTIKALNA SJEDALA ZA UŠTEDU

Da trka za profitom i uopće opstankom na nemilosrdnom tržištu nema granica pokazuju i inovacije koje kompanije pokušavaju uvesti na svojim zrakoplovima. Tako su se nedavno sjetili vertikalnih sjedala koje je predstavio Fairuz Romli, profesor Sveučilišta Putra u Maleziji. Stvorio je neobična sjedala i to, kako kaže s idejom da zrakoplovni prijevoz učini konkurentnim autobusima i vlakovima. Uzimajući za primjer Boeing 737-300, u svojoj je studiji pokazao kako bi se na taj način broj putnika mogao povećati za 21 posto, paralelno smanjujući cijenu karte za 44 posto. Tko se ne grozi, kako se čini, dosta nespretnog sjedala, tako bi u dogledno vrijeme mogao uštedjeti, obzirom da se najavljuje kako bi novi tip sjedala mogao u komercijalnu upotrebu već za pet godina.

  Mreža letova svake je godine sve veća, internet je dodatno otvorio tržište i pronalazak jeftinih letova tako da ovakav primjer zasigurno nije jedini.

   Opće je poznato kako su brojne destinacije ustvari stasale na letovima Ryanaira što je ustvari i slučaj sa zadarskom zračnom lukom koja je svoj rast uvelike bazirala na letovima ovog avioprijevoznika. ZL Zadar tako je postala i 54. baza Ryanaira,

   Međutim, kako takvi avioprijevoznici u pravilu traže određenu financijsku potporu destinacije, stvara se veza koja ukoliko sufinaciranje presuši, vrlo lako može puknuti, a avioprijevoznik otići tamo gdje će platiti njegov dolazak na destinaciju. Ipak, zadarska zračna luka danas bilježi rekorde pa je tako i ove godine krajem srpnja zabilježila porast prometa od 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S time da je rast bilježen i u travnju, svibnju, lipnju i srpnju. Ryanair je, pak, za ovu godinu zadržao sve linije, ali s manjim brojem letova. U ZL Zadar su ujedno su ove godine doveli dvije nove kompanije Transaviju i Vueling koje su dijelom kompenzirale to smanjenje.
   Rijeka na začelju

   Inače, low-cost avio kompanije i dalje dolaze u Hrvatsku. Upravo je na velika vrata ove godine stigao španjolski Vueling istisnuvši tako Blue panoramu koja je htjela povezati Rim s Rijekom. Dakle, Vueling je odlučio uvesti četiri nove linije. Tako je Rim povezan s Dubrovnikom izravnim linijama i to šest puta tjedno u razdoblju od 7. lipnja do 16. rujna, Split također šest puta tjedno od 30. svibnja do 16. rujna, Zadar jednom tjedno od 26. lipnja do 14. rujna, a Zagreb dva puta tjedno od 26. lipnja do 14. rujna ove godine. Rijeke i Pule u ovoj kombinaciji za ovu godinu ipak nema.

   Dok su druge Zračne luke uspjele doći do trenda rasta prometa, uz ostalo i s niskobudžetnim aviokompanijama, Zračnoj luci Rijeka to nikako u značajnoj mjeri ne polazi za rukom. I u ZL Rijeka već tri godina slijeću zrakoplovi Ryanaira. Prije dolaska Ryanaira Rijeka je imala letove Easyjeta kao i Air Berlina, međutim, s vremenom su ovi avioprijevoznici odustali od dolaska na riječki aerodrom. Ove godine osim Ryanaira, Rijeka ima letove Norwegiana, Condora i Germanwingsa. Daleko je to od drugih zračnih luka. Naime, u Hrvatsku lete, primjerice, Jet2, Wizz Air, Volotea, Easyjet, Air Berlin, TUIfly, Transavia, Monarch, Thomsonfly. Lista je prilično duga što pokazuje da je Hrvatska privlačna niskobudžetnim avioprijevoznicima s kojima se svake godine udružuju sredstva kroz program udruženog oglašavanja Hrvatske turističke zajednice. Čini se da u Hrvatskoj stoga nema straha da će ijedna od destinacija biti pretjerano ovisna o jednom low-costeru, kao i da ih sve žele na svom terenu. Obzirom na to kako su završila turistička mjesta na jugu Velike Britanije, nije ni čudo.

Piše: Alenka Juričić

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved