Nema radnika?
11.4.2017. 15:39:18h
Tko će goste ovo ljeto na Jadranu posluživati: Hrvati netragom nestali, Srbi su voljni, ali dozvole za rad teško je dobiti, bilateralni odnosi nisu najbolji a nacionalnu netrpeljivost nećemo niti spominjati!
Najviše radnike traže naši u Bosni i Hercegovini, dok su srpski sezonski radnici i dalje tradicionalno okrenuti Crnoj Gori i Grčkoj. Međutim, i to se polako mijenja.
Lorenzo / flickr.com

Sve izraženiji problem sezonske radne snage u turizmu ne vidi se posljednje vrijeme samo kroz brojčano stanje, nego i kvalitetu radnika.

Kako vapimo za enormnim brojem sezonskih radnika, koje nije očigledno moguće pronaći diljem naše zemlje, vlasnici restorana, kafića i turističkih agencija okreću se zemljama u regiji, budući da su nam jezik i mentalitet slični.

Najviše radnike traže naši u Bosni i Hercegovini, dok su srpski sezonski radnici i dalje tradicionalno okrenuti Crnoj Gori i Grčkoj. Međutim, i to se polako mijenja.

U Hrvatskoj naime, kako je objasnio Petar Dragičević, direktor novosadske agencije za zapošljavanje 'Agava' za portal klikdoposla.com, tijekom 12 mjeseci za stalno radi jako mali broj radnika iz Srbije,  no za vrijeme sezone taj broj penje se na jedno tisuću ljudi.

Zanimljivo je da većina radi ugostiteljske poslove,a gazdama je od stručnog obrazovanje važnije iskustvo. Zarade se pak kreću od 600 do dvije tisuće eura mjesečno,  a važno je napomenuti da radnik ima smještaj, hranu te je i prijavljen.

-To znači da većinu zarade nosi doma, a što je još važnije – sezona u Hrvatskoj traje pet-šest meseci, od travnja do listopada, uglavnom - pojašnjava.

Najbolji poslodavci, što se zarade tiče, navodi Dragičević, mali su restorani, a najbolji uvjeti općenito, u uređenim hotelima sa četiri i pet zvjezdica, napominje.

- Sezonski radnici iz Srbije u Hrvatskoj uglavnom su oni sa dvojnim državljanstvima i nije im problem tijekom sezone tamo raditi - kaže Dragičević.

Drugo državljanstvo može biti hrvatsko, ali i neke druge zemlje EU, poput Mađarske. Hrvatsko državljanstvo, po nekim procjenama, ima oko sto tisuća građana Srbije, a Mađarske oko 60 tisuća. E, oni bez državljanstva teško mogu do dozvole, nadodaje on.

- Nažalost, dozvole za sezonski rad za naše državljane je nemoguće ili skoro rijetko moguće dobiti, isključivo je to rezervirano za manji broj kuhara, u zavisnosti od kvote koju donosi Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao i neki profili turističkih radnika koji su deficitarni u Hrvatskoj – kaže on.

-Sa druge strane, dodaje, velika je potražnja za našim radnicima iz Srbije kao i iz BiH, ali zbog loših bilateralnih odnosa između država 'najviše ispaštaju kao i do sada, obični ljudi i mala privreda tj. mali ugostiteljski objekti' -pojašnjava.

Još jedna otežavajuća okolnost je i ta što, kako kaže, njihovi radnici tamo se mogu 'susresti' sa nacionalnom netrpeljivošću u područjima koja su bili zahvaćena ratom.

-Zanimljivo, u drugim, kao što je to slučaj sa Istrom, ne postoji nikakav problem - veli Dragičević

- Naprotiv, u Istri su jako su gostoljubivi prema ljudima sa ovih područja, pogotovo iz Vojvodine – zaključuje on.

Piše:  M.Dr
Link na originalni članak

ImpessumUvjeti korištenjaSuradnja sa portalomOglašavanje/Predstavljanje ponude
AUTORSKA PRAVA!

Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.

PRAVNA NAPOMENA!

Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.

©CroDodo, 2004 ~ 2017, All rights reserved