Pedesetogodišnji Andrej Kiska prošle je godine izabran za slovačkog predsjednika. Došao je iz poduzetničkih voda, a pobijedio je socijaldemokratskog protukandidata. Na poziv Kiske, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravila je ovih dana u službenom posjetu Slovačkoj Republici. Dvoje predsjednika složili su se kako su gospodarski odnosi prioritetni za obje strane, a Kiska je podupro inicijativu Jadran – Baltik – Crno more.

Nakon sto godina Hrvatska opet geopolitički otkriva svoje srednjoeuropske korijene. Kakvo je vaše mišljenje o novoj srednjoeuropskoj političkoj orijentaciji hrvatske predsjednice?

– Veze između Slovačke i Hrvatske vrlo su bliske, povijesno, kulturno, ali i ekonomski. Samo je jedan način kako Europa može držati korak s ostatkom svijeta – jačanjem suradnje. Brojne su mogućnosti i veliki potencijali u našim odnosima.

Kako Slovaci vide Hrvatsku?

– Vrlo pozitivno. Slovaci i Hrvati su vrlo bliski i to ne samo geografski. Slovaci vole zvati Jadransko more slovačkim. Više od 370 tisuće ih putuje na Jadran svake godine. Hrvate u Slovačkoj percipiraju kao vrlo prijateljske i gostoljubive ljude.

Koje je koristi imala Slovačka od jačanja savezništva srednjoeuropskih država unutar EU?

– Svatko treba prijatelje i partnere. Za Slovačku, vrlo je prirodno surađivati ​​sa srednjom Europom, sa zemljama Višegradske skupine (V4). Izvorno je V4 kreirana kako bismo pomogli jedni drugima na našem europskom i euroatlantskom putu. U tome smo uspjeli, a danas nastavljamo koordinirati svoje pozicije i dajemo podršku jedni drugima. U isto vrijeme, moramo imati na umu da ono što je korisno za nas, trebalo bi biti korisno za Europu.

Što mislite o inicijativi Jadran – Baltik – Crno more?

– To vidim kao način povezivanja ljudi, poduzeća i države. Slažem se da bismo trebali poboljšati veze u smjeru sjever – jug. Ako energija može slobodno teći od Jadrana do Crnog ili Baltičkog mora, ako roba može putovati bez odgode, tada će se i ljudi susretati redovitije. To je bit onoga što će učiniti Europu jačom i stvarno ujedinjenom. I ova inicijativa tu može biti ozbiljan doprinos.

Slovačka i Hrvatska već imaju jaku gospodarsku suradnju, posebice u energetskom sektoru, što je sljedeće?

– I turizam ima snažnu ulogu u našoj gospodarskoj suradnji, uključujući i naše investicije. No, budućnost leži u novim tehnologijama, startupovima, inovacijama. Mi smo jedan od svjetskih lidera u automobilskoj industriji, Slovačka ima iskustvo gospodarske preobrazbe koje možemo podijeliti. A od vas možemo naučiti kako razviti slovački turizam.

Hoće li Slovačka podržati projekt LNG terminala na Krku?

– Svaki projekt koji je u skladu s ciljevima europske Energetske zajednice ima pravo biti podržan. Projekt LNG terminala ide u pravom smjeru.

Hrvatska predsjednica pozvala je na gospodarskom forumu slovačke ulagače na hrvatsko tržište. Za što su slovački gospodarstvenici najviše zainteresirani kad je Hrvatska posrijedi?

– Očito je da žele nastaviti razvijati našu suradnju i ulaganja u turizam i bankarskom sektoru. Slovačka obiluje dobrim i vještim tehničkim stručnjacima, što je jedan od razloga zašto strani investitori i ulažu u Slovačkoj. Možemo ostvariti jaku suradnju u automobilskim i IT sektorima. EU je tržište veće od 500 milijuna ljudi. Kako bismo to na najbolji način iskoristili, moramo udružiti naše napore i prepoznati u čemu smo zajedno dobri.

Slovačka i Hrvatska imaju sličan problem – kako kupiti nove borbene zrakoplove, što je vrlo skupo. Učinimo li to zajedno, može biti povoljnije?

– Bez sumnje, suradnja u bilo kojem području snažno može stvoriti učinkovitije i jeftinija rješenja. Međutim, obranu treba pažljivo razmatrati i analizirati. Ne vidim nikakvih prepreka da se naši stručnjaci za obranu i vojsku ne sastanu i razgovaraju o suradnji i na tom području.

Piše: Davor Ivanković