Opreza nikad dosta
7.9.2015. 4:45:51h
Dovoljna je samo jedna bomba i milijarde eura od turizma izgubit ćemo preko noći
Onog trenutka kad upisujući u bilo koju tražilicu uz ime neke zemlje stoji više naslova o eksplozijama, ubijenima i terorističkim napadima nego onih o njezinim turističkim ljepotama i atrakcijama, može se s velikom sigurnošću kazati da je njezin turizam - mrtav.
slagheap / flickr.com

Onog trenutka kad upisujući u bilo koju tražilicu uz ime neke zemlje stoji više naslova o eksplozijama, ubijenima i terorističkim napadima nego onih o njezinim turističkim ljepotama i atrakcijama, može se s velikom sigurnošću kazati da je njezin turizam - mrtav. Barem privremeno. Tako je danas, više nego ikad u suvremenim pretraživačkim mogućnostima samo jedan računalni „klik“ dovoljan da milijune putnika odvuče u sasvim drugom smjeru od planiranog, a gospodarstvo zemlje koje se oslanjalo na turizam, doslovno preko noći baci na koljena. Jedna jedina bomba ili eksplozivna naprava, čak i kada srećom nema žrtava, može u trenutku poništiti učinak desetljećima ulaganih milijuna eura u marketing i kreiranje turističkog imidža.

GLOBALNO SELO
Ta ranjivost turističkih tokova koji su u najužoj ovisnosti o sigurnosti i dojmu gosta da može mirno spavati na odmoru, a koja je uvijek bila prisutna, nikada u povijesti nije toliko izražena kao sada kad svijet kao globalno selo i najmanja loša vijest obiđe u samo nekoliko sekundi. I to bez obzira na to jeste li čitatelj novina ili gledatelj televizije. Dovoljno je da imate mobilni telefon i svijet terora, prijetnji, ranjavanja, otmica i sličnih strahota nespojivih s turizmom, otvara se pred vama htjeli - ne htjeli…

Tako proteklih mjeseci svijet obilaze krvave slike o napadima u turističkim područjima Tunisa i Egipta, čije su plaže, muzeji i turistički resorti postali mjesto ubojstava. Sve se nastavlja napadima u Keniji, sjeverozapadnoj Africi i zemljama Magreba, Nigeriji i Somaliji, a ni pogranična područja Turske nisu lišena krvi i bombardiranja. Eksplozije su odnijele živote i ugrozile sigurnost u Bangkoku gdje su bombe bile usmjerene na turiste pred Erawan hramom, jednim od zaštitnih znakova turizma tog 14-milijunskog grada. Parizom i Londonom u svako doba dana na najprometnijim turističkim točkama patroliraju postrojbe specijalne policije s „dugim cijevima“ od kojih vas trenutno prođe želja za bilo kakvim obilascima i uživanjem.

TURIZAM - LAKA META
Turizam koji ekonomijama svih napadnutih zemalja donosi gotovo najveći prihod i održava im platnu bilancu zemlje, pokazao se kao meta koju se, očigledno, najlakše pogađa. S najnovijim prijetnjama kako bi se nesigurnost mogla preliti i prema pomorskom turizmu usmjerenom ka kruzerima, turistička industrija svijeta doista postaje sigurnosno ugroženija nego ikad, a strah sveprisutan, bez obzira o kojem se dijelu svijeta radi.
Istovremeno kao posljedicu takvih terorističkih i sigurnosnih ucjena i napada, svijet sa zgražanjem i neskrivenom empatijom prati jednu od najvećih izbjegličkih i migracijskih kriza nakon Drugog svjetskog rata, koja će posve sigurno okrznuti i turističke tokove. Hrvatsku koja je sličnu kalvariju svojeg i stanovništva susjedne BiH prošla prije samo dva desetljeća usred Europe, sve to podsjeća na vrijeme kada su prvi balvani i barikade 17. kolovoza 1990. u okolici Knina, a netom poslije u još nekoliko mjesta u sjevernoj Dalmaciji, osim ratnih stradanja, oduzetih života i tragičnih sudbina, sa sobom u godinama koje su slijedile odnijele i milijarde dolara, maraka, eura hrvatskom turizmu koje nikada nisu nadoknađene. Ne treba biti paranoičan za konstatirati kako barikade nisu slučajno „osvanule“ usred špice tadašnje turističke sezone, koja je samo godinu dana ranije, dakle 1989. godine, Hrvatskoj u tadašnjoj zajedničkoj državi donijela 67 milijuna turističkih noćenja.

KRVAVI USKRS
U samo jednoj godini koja je uslijedila nakon „krvavog Uskrsa“ 1991. godine, Hrvatskoj je turizam ostao tek u tragovima: sa šest puta manjim turističkim prometom i samo 10 milijuna noćenja, Hrvatska je u godinu dana doslovno prestala biti turistička zemlja. A tradicija bavljenja turizmom u hrvatskom dijelu Jadrana gradila se 150 godina! Uzalud su se tadašnji turistički dužnosnici Hrvatske upinjali svijetu kazati kako rat nije posvuda te kako se u neke dijelove obale ipak može bez straha. Sve je bilo uzalud. Hrvatska je postala vijest sa svjetskih naslovnica koje su odzvanjale prvim nevinim žrtvama, blokadama cesta, ratnim brodovima na moru… Turizam je bio mrtav. Sve dalje je povijest u kojoj je hrvatski turizam izvukao deblji kraj i do dana današnjeg se nije potpuno oporavio.

MILIJARDE MANJKA
Kako je to konkretno izgledalo, pokazalo je istraživanje Instituta za turizam o neizravnim ratnim štetama u hrvatskom turizmu, autora Ante Radnića i Nevena Ivandića, kojim je analiziran gubitak fizičkoga turističkog prometa i turističkih prihoda u Hrvatskoj u razdoblju samo od 1990. godine do konca 1995. godine, u usporedbi sa 1989. godinom. Utvrđeno je da neizravne ratne štete hotelijersko-ugostiteljskog sektora u tom razdoblju dostižu iznos od 6,8 milijardi američkih dolara dok je cijelo hrvatsko turističko gospodarstvo pretrpjelo više od 10 milijardi dolara neizravnih ratnih šteta. Nadalje, ukupna šteta za turizam do 2004. godine dobivena je na način da se ukupni broj noćenja usporedio s brojem noćenja u 1989., rekordnoj predratnoj godini te se tako dobio propušteni broj noćenja u svakoj godini. Nakon toga su korišteni podaci iz platne bilance kako bi se došlo do procjene ukupnog prihoda koji je Hrvatska ostvarila po jednom noćenju. Takvim izračunom se došlo do podatka da je gubitak od 1990. do 2004. godine u turizmu i povezanim uslužnim granama u Hrvatskoj iznosio više od 56 milijardi američkih dolara, utvrđeno je stručnom analizom Instituta za turizam.

KAD ĆE NATO PLATITI?
Nikada hrvatski turizam nije dobio pravično obeštećenje za sve izgubljeno i nezarađeno u ratnim i poratnim godinama, pa čak ni onda kad je 1999. godine pred Uskrs NATO preko našeg zračnog prostora bombardirao mjesecima Srbiju, a Hrvatskoj zbog blizine tih događanja i prelijetanja bombardera iznad Jadrana ostavio prazne hotele i puste plaže. Procjenjivalo se je tada da je gubitak rezervacija samo zbog toga dosegnuo pola milijarde dolara te godine, ali - nikome ništa.
Sav desetljećima građen ugled turizma, ljepote i tradicija gostoprimstva nestali su u Hrvatskoj te 1990. godine u samo nekoliko mjeseci. A od prvog balvana do povratka predratnog turističkog prometa Hrvatske, moralo je proći nevjerojatne 22 godine! Onima koji sporo uče, a brzo zaboravljaju, toliko o izdržljivosti i otpornosti turizma.

Piše: Ružica Mikačić

KOMENTAR DAMIRA PILIĆA: Potencijalno ekspolozivna zemlja
Turizam je puno krhkija biljka nego što mislimo. Stvaraju ga godine i desetljeća udruženih kolektivnih napora, a može uvenuti u sekundi. Treba mu mnogo vode, a jedan jedini incident može biti koban.
Jedan poziv mijenja sve, pjevaju kultni beogradski Partibrejkersi. Jedna bomba mijenja sve, upozoravaju naši turistički djelatnici.
Hrvatska u toj priči zasad sasvim dobro stoji. Imamo mnogo vode, a incidenata, onakvih od kakvih bi gosti masovno bježali, baš i nemamo. Zasad.
Sigurnost je varijabla koja u modernom turizmu dobiva sve veće značenje. Kako se svijetom širi zona nesigurnosti, zahvaćajući i neke vrhunske turističke destinacije – kao na primjer pojedine sjevernoafričke zemlje – tako raste poželjnost onih destinacija koje tu sigurnost još uvijek mogu jamčiti. A tu, igrom sretnih okolnosti, spada i Hrvatska.
No, hrvatski je problem što je turizam praktično postao naša monokultura. Bacati sve na jednu kartu nikad nije bio naročito dobar savjet, a pogotovo u situaciji kad se sve baca na biljku koja je krhkija nego što mislimo.
Pritom, ta fatalna bomba čak i ne mora doći s Levanta, kao što se strahuje. Naši ljudi puni su oružanih suvenira iz Domovinskog rata, a taj fakat otvara vrata mogućim tragedijama. Naprosto, mi smo potencijalno eksplozivna zemlja, čak i ako nas kalifat mimoiđe.

Link na originalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved