Plati pa kuvaj!
2.6.2015. 5:52:27h
I prije prve kave, lokalima nameti odnesu 30.000 kn
Izračunao sam da jedan restoran plati oko 240 parafiskalnih nameta, naknada, pristojbi, raznoraznih davanja i može se slobodno reći da restoran do 100 kvadrata plati godišnje od 20.000 do 30.000 kuna takvih davanja. A u tu svotu nisu uračunati porezi i doprinosi. To ruši i obrtnike i poduzetnike, vuče nas natrag.
Alexander Baxevanis / flickr.com

Izračunao sam da jedan restoran plati oko 240 parafiskalnih nameta, naknada, pristojbi, raznoraznih davanja i može se slobodno reći da restoran do 100 kvadrata plati godišnje od 20.000 do 30.000 kuna takvih davanja. A u tu svotu nisu uračunati porezi i doprinosi. To ruši i obrtnike i poduzetnike, vuče nas natrag.

Kazuje nam to Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore. Kaže, jasno je da se neke stvari moraju plaćati, ali ih je jednostavno previše, od vodnih naknada, naknada za korištenje i nekorištenje šuma, naknada ZAMP-u, apsurdnih spomeničkih renti... Nije protiv komorskih naknada i nekih davanja, ali je protiv toga da se naknade uzimaju od prihoda, čime se smanjuju investicije i otvaranje novih radnih mjesta.

Težak teret
Kao da nije dovoljno što je i porezni teret težak, pa se samo na tvrtku, na ime istaknuto na restoranu ili poduzeću, godišnje plaća porez koji može iznositi do 2000 kuna. Najgore je kod tih parafiskalnih nameta što su netransparentna, ističe Mihić, dok se u svijetu ne može dogoditi da oni koje financiraju obrtnici i poduzetnici ne daju odgovore ne pitanja o trošenju sredstava i da se ona troše u tko zna kakve svrhe umjesto da se vraćaju u korist onih koji ih plaćaju.

– Nema što se kod nas ne plaća! Sve ima svoju cijenu; planirate li u mirovinu, isti onaj mirovinski kojemu cijeli život plaćate doprinos, tražit će vam 70 kuna naknade za izračun buduće mirovine. Fina koja vas je blokirala naplatit će vam tu blokadu. Konobari i kuhari svake četiri godine moraju polagati higijenski minimum. One stvari koje su naučili u školama, kako oprati ruke, kako održavati radne površine, e, to moraju polagati svake četiri godine – cijena ispita za pet ljudi 2500 kuna – kazuje nam Mihić, koji je cijeli život ugostitelj. Štoviše, veli nam da je njegova obitelj u ugostiteljstvu cijelo stoljeće i da dobro zna što govori. Njegov mandat čelnika ceha je pri kraju, govori nam da je rezigniran jer je mislio da će se nešto promijeniti, ali više nema volje za bitku s vjetrenjačama.

Mnogi će uprijeti prstom u činjenicu da se brdo neporeznih davanja plaća iz prihoda, temeljem potrošnje ili na kvadraturu. Prije pet godina Ministarstvo financija predstavilo je Registar neporeznih prihoda: u njemu je bilo 245 raznih naknada, doprinosa i pristojbi, koji su koštali 12,5 milijardi kuna, dok su u 2002. težili 5,5 milijardi kuna. Čak 42 posto tih milijardi ubranih od građana i poduzetnika išlo je na račune općina, gradova i županija, a trećina na račune HZZO-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost...

Aktualna Vlada sastavila je svoj popis od ukupno 570 parafiskalnih nameta koliko ih je bilo u startnom radnom materijalu, danas je na njemu 245 nameta, a s popisa su neke naknade otpadale uz objašnjenje da ipak nisu neporezna davanja, nego obveze iz ugovornog odnosa. Tako na njemu nema naknade ZAMP-u. Vlada se uhvatila posla rezanja nekih od tih davanja, pa je značajno srezala komorske naknade HGK-u i HOK-u, oko čega je bilo najviše bure, ali i neke druge naknade. No, ne vape za rezanjem tih nameta samo poduzetnici pritisnuti i poreznim i neporeznim teretom, razne udruge i djelatnosti, nego to traži i Europska komisija.
Inkasatori

Po Vladinoj računici, sada teret neporeznih davanja iznosi 6,5 milijardi kuna, koliko je ukupno opterećenje parafiskalnim nametima za poduzetništvo i građane, kako je nedavno izjavio Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, najavivši novo smanjenje od 300 milijuna kuna, a dogodine će ga osjetiti poduzetnici, dok je lani teret parafiskalnih nameta smanjen za oko 420 milijuna kuna.

Poduzetnici će vam – teško vlastitim imenom, jer im pokuca inspekcija čim se pojave u novinama – reći da je problem što se njima čini da se davanja određuju kako kome i kad kome zatreba novac, a svi ti nameti nemaju veze s radnim mjestima u realnom sektoru, nego ih se dere za tuđe račune i džepove. Osobito se žale na RTV pretplatu. Vele, svaki bi poduzetnik trebao plaćati po jednu pretplatu, za svaki televizor, radioprijemnik ili računalo.

– Kod tvrtki u koje inkasatori uspiju ući, odokativnom metodom vide koliko ima službenih auta, kamiona i popišu ih. Procijene li ih na 20 vozila, to je godišnje 120 tisuća kuna obveze koja je ovršnog karaktera. Nema veze što radioprijemnici u tim vozilima apsolutno ničim ne utječu na poslovanje. Kod poduzetnika kojeg nisu posjetili inkasatori, obveza RTV pristojbe je nula kuna – govori nam jedan hotelijer i dodaje da su se hotelijeri godinama bunili što je moraju plaćati za svaki televizor u svakoj sobi, radio hotel samo ljeti ili cijele godine, bila soba puna ili prazna.

Danas su na konju, moraju plaćati samo svaki četvrti televizor jednu mjesečnu pristojbu... Hotelijeri će reći da plaćaju visoke koncesijske naknada za turističko zemljište i da ta koncesija ima logiku, nelogično je jedino što nemaju ugovore na temelju kojih ih plaćaju. Nabrajaju da je – ma što ljudi mislili o turizmu i vreći para koje donosi – to djelatnost u kojoj su investicije nužne i niskoprofitabilne, pa ih je lani sastavilo sa zemljom povećanje naknade za korištenje voda, jer su oni veliki potrošači. Naknada je skočila s 1,35 kuna na 2,85 kuna za prostorni metar.

Hotelijeri kažu da u troškovima poslovanja 25 posto prihoda odnesu porezna davanja i parafiskalni nameti, a plaće od 25 do 30 posto. To najbolje govori o teretu koji podnose.

Piše: Sanja Stapić

Nova smanjenja
Vlada planira nova smanjenja “teška” ukupno 300 milijuna kuna: šumskog, vodnog i komunalnog doprinosa, smanjenje članarine za Obrtničku i Gospodarsku komoru od 10 posto, smanjenje troškova zdravstvenih provjera poduzetnika koji se bave specifičnim djelatnostima...

Spomenička renta
Spomenička renta je posebna priča. Pravo pitanje i nije koliki je ona teret, nego gdje se taj novac troši.

– Radite li u jezgri grada koja je kulturno zaštićeno dobro, vi taj objekt morate održavati, i to vam je skuplje nego da ste drugdje. A plaćate i spomeničku rentu koja bi trebala ići za održavanje kulturnih dobara – kaže Mihić.

Zaštićeni i kontejneri
U spomeničku rentu uprijet će prstom kao u jednu od nelogičnih i apsurdnih davanja mnogi poduzetnici. Općine i gradovi određuju kolika će ona biti, mogu je uvesti ili ne uvesti, može biti minimalnih kunu ili maksimalnih sedam kuna po kvadratu mjesečno. Neke su je lokalne vlasti postavile toliko široko da su sve jezgre gradova i općina u nekoj nultoj zoni, tj. najskupljim razredima spomeničke rente, pa nam navode primjer Dininih kontejnera u Omišlju na Krku koji također spadaju u zaštićeno kulturno dobro.

Link na originalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved