Klaster od devet zemalja središnje i istočne Europe na najbolji mogući način koristi situaciju sa slabim eurom i nižim cijenama nafte, a od njihova oporavka profitirat će i južne zemlje, među kojima i Hrvatska – zaključak je istraživanja pod nazivom Poslovni rizici i prilike u središnjoj i istočnoj Europi, koje je naručila Grupacija TMF, a objavio The Economist Intelligence Unit. Rezultati pokazuju da će rast, više nego u eurozoni, ovdje pokretati malo i srednje poduzetništvo koje će iskoristiti poticajne mjere za ulaganja, prilike za financiranje i porezna izuzeća.

Pet mjesta bolji u 2015.
– Naš ured u Hrvatskoj dobro posluje, iznad prosjeka u regiji, i tijekom deset godina biznis stabilno raste. Svi naši klijenti primjećuju promjene na bolje u Hrvatskoj, a ono s čime smo tijekom godina imali problema su administrativne barijere. No i u tome se situacija poboljšava – istaknuo je Juraj Gerzeni, direktor u TMF-u zadužen za regiju EMEA.Hrvatska će, smatraju analitičari, napredovati zahvaljujući dostupnijim kreditima tvrtkama i građanima te sve boljim trendovima u turizmu i povlačenju sredstava iz fondova EU.

Između 23 zemlje u regiji CEEMEA, koja osim središnje i istočne Europe obuhvaća i Bliski istok i Afriku, po pitanju očekivanog rasta tržišta u 2015. smo na 13. mjestu, što je napredak od pet mjesta u odnosu na 2014. Studija nam u 2015. prognozira stabilizaciju BDP-a oko nule i rast od 1,5 posto u 2016.

– Recesija će 2015. biti izbjegnuta još jednom dobrom turističkom sezonom, većim povlačenjem novca iz fondova EU i početkom infrastrukturnih projekata – stoji u zaključcima istraživanja koje kao pluseve ističe i ubrzani plan prodaje državne imovine, čija vrijednost premašuje 30 mlrd. eura, smanjenje tereta zaduženosti kroz izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i program otpisa dugova siromašnima te efekte promjene poreznih razreda, što su sve potezi koji otvaraju prostor većoj potrošnji, kao i pad cijena goriva. Spominju i utjecaj mjera HNB-a na rast kreditiranja poduzeća čime bi se potaknula prodaja industrijskih dobara.

Piše: Valentina Wiesner Mijić

Velik udio loših kredita
Minusi su visina poreznog opterećenja poduzeća, po čemu smo u vrhu, te težina naplate potraživanja koja nas svrstava na visoko treće mjesto. Problematični su i vanjski i javni dug te udio loših kredita poduzeća.

30 milijardi eura vrijedi državna imovina koju bi trebalo prodati. Tu je potencijal za investitore, no cijena će bit presudne

7 milijardi eura ulaganja u turizam u Hrvatskoj očekuje se do 2020. Potrošnja u turizmu pomoći će prodaji robe široke potrošnje

300 milijuna eura izmjena poreznih razreda otvara prostor za potrošnju novca koji ne ide u proračun na druga dobra