Domoljubljem sačuvajmo radna mjesta, nacionalna je kampanja koja u Francuskoj stječe sve više zagovornika.

Ne podupiru je samo brojne udruge proizvođača hrane nego i premijer Manuel Valls sve češće u javnim istupima naglašava da lokalni proizvodi moraju biti značajno više zastupljeni na policama trgovina te u kantinama javnih i državnih institucija. Francuski ministar poljoprivrede Stefan Le Fol otišao je i korak dalje, objavio je vodič pod nazivom "Kako promovirati lokalne proizvode u ugostiteljstvu" koji je odaslao na brojne adrese. Ključne riječi koje ističe su - što manje posrednika u lancu opskrbe i kvaliteta svježih sezonskih proizvoda - čime zapravo konkretno promovira kupnju hrane od proizvođača iz najbližega okruženja. Francuzi su proveli i istraživanje koje je otkrilo da se u restoranima te u kantinama javnog i državnog sektora troši tek oko 53 posto mesa nabavljenog kod domaćih proizvođača, a voća i povrća oko 56 posto. Francuski model jačanja gospodarstva kroz veću potrošnju asortimana lokalnih proizvođača nije usamljeni primjer nego je ilustracija prakse koja postaje sve popularnija i među ostalim članicama Europske unije kako ovih dana na svojoj internetskoj stranici, prenoseći tekstove iz medija, izvješćuje Udruženje za trgovinu stokom i mesom (UECBV) koje pokriva zajedničko tržište EU.

U Velikoj Britaniji su tako prošle godine procijenili da se u kantinama javnog sektora godišnje konzumira hrane u vrijednosti 1,2 milijarde funti. Na tom tragu je premijer David Cameron najavio da se središnja država obvezuje do 2017. kupovati svježu sezonsku hranu i pića kod lokalnih proizvođača čime će njihov prihod godišnje biti uvećan za 400 milijuna funti. Kroz te će ugovore, istaknuo je Cameron, ulagati u razvoj i otvaranje novih radnih mjesta ali, i potaknuti zdraviji stil života Britanaca. Kada ove moćne države, s iznimno razvijenom poljoprivredom i prehrambenom industrijom, s najviših razina posežu za 'domoljubljem' koje će otvoriti nova radna mjesta što je činiti maloj Hrvatskoj koja se iz godine u godinu suočava sa sve većim uvozom hrane dok deseci tisuća hektara stoje neobrađeni?

Tijekom prvih devet mjeseci 2014. u odnosu na rezultat ostvaren u istom razdoblju 2012. uvoz svinjskog mesa rastao je sa 36 na 55 tisuća tona. Uvoz sira skočio je sa devet na gotovo 14 tisuća tona, a mlijeka sa 21,6 na 67 tisuća tona. Hrvatska državna politika, ocjenjuje direktor grupacije Croatiastočar Branko Bobetić, nažalost i dalje niti vidi ovaj golemi problem niti ima viziju kako ga riješiti. Ne zbijaju redove radi obrane vlastite proizvodnje samo Francuzi i Britanci nego i Nijemci, Irci, susjedi Slovenci ali i ostali, ističe Bobetić. I Hrvatska mora krenuti tim tragom, kantine u vrtićima, školama, bolnicama i vojarnama trebaju prednost dati lokalnim proizvodima. Rezultat je zajamčen uz uvjet punog konsenzusa proizvođača te državnih i strukovnih institucija.

Piše: Božica Babić
Link na originalni članak