Poražavajuća slika Opatije sredinom drugog desetljeća dvijetisućitih – od 2008. do 2012. godine gospodarstvo je palo za četvrtinu, a broj nezaposlenih je poduplan. Istovremeno, grad bilježi drastično opadanje stanovništva, dok je svaki treći opatijski turist penzioner.

Opatija – Pomalo zastrašujuća slika opatijske stvarnosti, posebice one koja se odnosi na gospodarski krah grada i drastično iseljavanje stanovništva, poprilično je jasno ocrtana u Strategiji razvoja Grada Opatije 2014.-2020. Dokument koji će danas prvi puta biti predstavljen, i to na zatvorenoj sjednici u gradskoj vijećnici, imali smo prilike prvi pogledati, a nakon detaljne analize više od 350 stranica ovog izvještaja, nameće se zaključak da on daje vrlo dobar prikaz razloga zbog kojih Opatija propada, ali ne i dovoljno dobar odgovor kako preokrenuti taj trend.

Kao jedan od ključnih problema istaknut je pad stanovništva, pa je na području čitave Opatije u deset godina, od 2001. do 2011. godine zabilježen pad od 8,3 posto stanovništva, što znači da godišnje grad napušta stotinu ljudi, odnosno otprilike dvoje svakoga tjedna. Međutim, taj pad još je drastičniji ako se promatra na razini pojedinih naselja – tako je raslo stanovništvo u rubnim dijelovima grada pa su od 1991. do 2011. godine zabilježeni prirasti stanovništva u Dobreću za 18 posto, Ičićima za gotovo 50 posto, Pobrima za 34 posto, Veloj Učki za 15 posto te Veprincu za 33 posto, dok je s druge strane najveći pad u naselju Opatija gdje je u istom razdoblju stanovništvo palo za više od četvrtine, odnosno 28 posto. Taj podatak, ujedno, može dati i dobar odgovor na sve češće pitanje ”zbog čega je grad pust”.

– Naselje Opatija je nedvojbeno najvažnije i najznačajnije središte grada Opatije, što nalaže definiranje i provođenje radikalnih mjera, usmjerenih na povećanje broja ali i poboljšanja starosne strukture stanovnika, istaknuto je u strategiji koju su prema narudžbi Grada izradili stručnjaci s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Još više zabrinjava analiza gospodarskog sektora, u kojoj se navodi da ”u usporedbi sa 2008., u 2012. godini svi važniji financijski pokazatelji pokazuju negativni predznak. Ukupni prihodi su u 2012. godini u odnosu na 2008. pali za 26 posto, odnosno po godišnjoj stopi od -7,26 posto”. Drugim riječima, u četiri godine, opatijsko gospodarstvo palo je za četvrtinu! Treba napomenuti da u istraživanje nisu uključeni rezultati protekle dvije godine, u kojima je opadanje gospodarstva u svakom slučaju nastavljeno, a vrlo vjerojatno i ubrzano. Taj trend pratio je i trend porasta nezaposlenosti, koja se u četiri godine praktički udvostručila – s oko 1.000 nezaposlenih osoba u 2008. godini, taj je broj porastao na 1819 krajem 2012. godine. Prema procjeni autora, bruto društveni proizvod (BDP) Opatije iznosi nešto više od milijardu kuna u 2011. godini, odnosno oko 92 tisuće kuna po stanovniku, što je nešto niže od županijskog prosjeka, ali nešto više od prosjeka čitave Hrvatske.

Dok je ukupno gospodarstvo padalo, turistički sektor donekle je rastao, pogotovo fizički pokazatelji koji ”broje” noćenja turista, a koja su sa 1,09 milijuna u 2008. godini porasla na 1,12 milijuna u 2012. godini (nejasno je uključuje li taj podatak i noćenja ostvarena u Ičićima koji imaju vlastitu Turističku zajednicu i nisu dio statistike koju vodi TZ Opatija).

– Najveći broj noćenja u gradu Opatiji ostvaruje se tijekom mjeseca kolovoza, nakon čega slijede poslovni rezultati u srpnju, lipnju i rujnu. Tijekom ta četiri mjeseca ostvaruje se oko 60 posto od ukupno ostvarenih noćenja. Imajući u vidu da je jedan od temeljnih motiva dolaska u primorska turistička mjesta more i sunce evidentna je velika osjetljivost i senzibilnost poslovnih rezultata o prirodnim resursima i prirodnim elementima turističke ponude, navode autori studije. Uz sezonalnost, razloga za zabrinutost daje i demografska struktura turističkih gostiju u Opatiji.

– Tijekom 2013.godine inozemni turisti stariji od 60 godina ostvarili su 35 posto noćenja, dok su turisti starosne dobi od 51-60 godina ostvarili 19.4 posto noćenja. Ukupno inozemni turisti stariji od 50 godini ostvarili su 54 posto ukupnog broja noćenja. Vrlo slični rezultati ostvareni su i u prethodnim godinama. Na trećem mjestu nalaze se turisti dobne skupine 41-50 godina koji su ostvarili oko 16 posto noćenja, odnosno turisti dobne skupine 31-40 koji su ostvarili 11 posto noćenja. Mladi u dobi od 19-30 godina ostvarili su svega oko 10 posto noćenja. Ovi podaci ukazuju na potrebu dodatnog osmišljavanja i uvođenja novih pravaca razvoja turizma u Opatiji, kako bi se što više privuklo turista srednje životne dobi. Ti su turisti poznati kao zahtjevni gosti, ali i najbolji i najveći potrošački segment u turizmu. Ne treba zanemariti mlade čija zastupljenost od 10 posto ukazuje na potrebu uvođenja atraktivnijih programa za mlade i atraktiviziranja grada Opatije kao destinacije mladih orijentiranih na sport, zabavu i aktivan odmor, navodi se u tekstu.

U sklopu studije definirano je i 28 potencijalnih problema koji koče razvoj Grada Opatije, a na sudionicima široke grupe koja je konzultirana u radu na Strategiji, a koju čine predstavnici gospodarskog, javnog, kulturnog, turističkog i sigurnosnog sektora, bilo je da označe koje probleme smatraju najvažnijima. Ocjenom od 1 do 5 sudionici su ocjenjivali značaj problema, pri čemu je veća ocjena značila i značajniji problem.

Uz ”općehrvatske boljke” kao što su birokracija i nesigurnost pravnog sustava, s prosječnom ocjenom višom od 4 ocijenjene su i pojedine opatijske specifičnosti kao ”efikasnost javnog menadžmenta” i ”politički utjecaj na gospodarstvo”. Kao zabrinjavajući problemi, ocijenjeni su i zatvoreni objekti, jasnoća razvoja vizije i misije destinacije, sinergija javnog i privatnog sektora, te centralizacija novca i odlučivanja. Iz društvenog sektora, kao najveći problemi identificiran je nedostatak sadržaja za mlade, loša povezanost obrazovanja i tržišta rada, nedostatak ”hrama kulture“ te nedostatak mjesta u vrtićima i domovima za stare i nemoćne. U gospodarstvu, kao najveći problemi izdvojeni su nedostatak projekata koji nose novu vrijednost, nepostojeća vizija razvoja, visoka ovisnost o turizmu te niska razina investicija i poduzetničkih aktivnosti, dok su kod turističkog sektora najveći problemi nedostatak novih motiva za dolazak gostiju, loše stanje plaža i zatvorenih objekata, kao i nedostatak autohtonih suvenira.

Vizija razvoja grada u sljedećih pet godina definirana je na sljedeći način: ”Opatija, grad srednjoeuropske povijesti i mediteranskog duha, prepoznatljivog identiteta utemeljenog na tradicionalnim vrijednostima, osigurava uvjete za kvalitetan život, te slijedi europske i svjetske trendove obrazovanja, održivog razvoja i izvrsnosti”.
Stručnjaci okupljeni u izradi strategije, kao projekt koji bi mogao ponuditi mogućnost dostizanja ovakve vizije, predložili su stvaranje biotehnološkog parka koji bi u budućnost trebao ”postati jedan od važnijih europskih centara izvrsnosti u području biotehnologije i bio-znanosti”. Puno prostora posvećeno je cilju da Opatija postane sveučilišni grad, dok se protiv depopulacije grada predlažu mjere poticajne demografske politike (poticanja rađanja djece) te osmišljavanje poticajne politike zapošljavanja.

U smislu poboljšanja kvalitete ponude, navodi se da ”Opatija treba biti grad izvrsnosti u najširem smislu te riječi, što podrazumijeva izvrsnost za građane, posjetitelje i gospodarstvenike”, te dodaje da treba uspostaviti mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva, postaviti model upravljanja destinacijom, poticati cjelogodišnje poslovanje, te ”iskoristiti povijesno naslijeđe, potencijale i resurse za razvoj zdravstvenog turizma”, promovirati kongresni turizam, poboljšati ponudu na plažama i omogućiti značajniji dolazak avio-gostiju. Kod gospodarskog razvoja, naglasak je stavljen na poticanje razvoja ruralnih sredina i ekološke poljoprivrede i ribarstva.

Piše: Davor Žic