Dubrovnik
Kad bi bilo
8.1.2015. 7:24:52h
Što je Dubrovnik bez turizma?
Dubrovnik se zahvaljujući turizmu koji koristi jedinstvenu kulturnu i prirodnu baštinu izdvaja iz mračne slike po kojoj je Hrvatska među rijetkim zemljama koje se u više od tri desetljeća nisu maknule s mjesta. No što bi bilo da sutra nestane turizma, da ponovno bukne rat ili se zagadi more? Od čega bismo živjeli?
Dalibor Tomic / flickr.com

Dubrovnik se zahvaljujući turizmu koji koristi jedinstvenu kulturnu i prirodnu baštinu izdvaja iz mračne slike po kojoj je Hrvatska među rijetkim zemljama koje se u više od tri desetljeća nisu maknule s mjesta. No što bi bilo da sutra nestane turizma, da ponovno bukne rat ili se zagadi more? Od čega bismo živjeli?

Sve što je Dubrovnik, osim turizma, imao u gospodarstvu unatrag 30 godina nestalo je: pekare Orlando i Babin kuk, Dubravku – tvornicu boja i lakova, Plamet – Pijavičino, Dalmacijabilje, Jugoplastiku (pogon gdje je današnji hotel Ivka), Radeljević, Mljekarstvo Gruda, Peradarsku farmu – Dubrovačko primorje, Tvornice ribljih konzervi (Vela Luka, Slano), Trikop – Blato. Osim gruškoga TUP-a i Solane u Stonu, koji danas rade, ali ograničenoga kapaciteta, generacija Dubrovčana koja ovih dana diplomira na novom Sveučilištu ne pamti drugo.
Sezona od šest mjeseci

Prema podacima Županijske komore HGK, na dubrovačkom je području 1990. godine u industriji bilo zaposleno 18,4 posto ljudi, gotovo jednako kao u ugostiteljstvu i turizmu, gdje je radilo 21,9 posto svih zaposlenih. U industriji je tada bilo više zaposlenih nego u trgovini, prometu, građevinarstvu, poljoprivredi. Vremena se jesu promijenila, stigle su nove tehnologije i novi poslovi, no investitora koji žele uložiti u proizvodnju, a da nemaju veze s nekretninama i turizmom, nema.

Teško je uspoređivati gospodarstvo Dubrovnika prije Domovinskog rata i danas jer struktura vodećih djelatnosti upućuje na to da je turizam ključna djelatnost s 40-45 posto u ukupnom prihodu, a nešto više u broju zaposlenih, navodi rektorica Sveučilišta u Dubrovniku dr. Vesna Vrtiprah, znanstvenica čije je područje rada turizam.

– Grad Dubrovnik, ograničen svojim geografskim položajem i veličinom, nema mogućnosti za razvoj velikih proizvodnih pogona. Zato bi tu trebalo razvijati i podupirati u prvom redu ekološki prihvatljive manje proizvodne aktivnosti, poljodjelstvo i obrtništvo – mišljenja je dr. Vrtiprah.

Da je stanje gospodarske monokulture opasno za Dubrovnik u cjelini, slaže se i dr. Đuro Benić, stručnjak za mikroekonomiju prisutan u dubrovačkoj znanosti desetljećima. Kaže kako ono što su stručnjaci Ekonomskoga fakulteta u Dubrovniku napisali u Strategiji 2001. – 2010. vrijedi i danas: vrlo je opasno živjeti i razvijati samo tercijarne djelatnosti.

– Ako netko oko nas samo zakašlje, može puno stajati. Mi imamo samo jednu djelatnost, turizam, a i on je sezonski do šest mjeseci. Ne možemo očekivati da u Dubrovniku rade zagađivači kao što je bila tvornica boja i lakova i slično, ali postoje čiste industrije i obrti. Investitore, poznato je, može dovesti samo profit, a mi smo učinili sve da taj kapital ne dođe. Lokalna samouprava može učiniti puno u vezi s tim, kao i nacionalna kako bi privukli investitore. Kako se to radi, poznato je iz literature, raznim olakšicama – kaže dr. Đuro Benić.

Da povratka na staro nema, slažu se i poduzetnici, no oni ističu druge probleme, naročito promjenu propisa preko noći, zbog čega je on nedavno odustao i od projekta fotonaponske elektrane u Dubrovniku.
IT tehnologija

Jedino što je Dubrovniku ostalo proizvodno i živo jest IT tehnologija, koja se slabo prepoznaje, kažu naši sugovornici. Laus CC, IT Computers, Rathmann, ABC Informatic, Nautilus, Integrator, samo su neke od tvrtki koje rade u Dubrovniku i jake su u branši. Direktor Lausa CC Blaženko Carević kaže kako, osim softvera, ne vidi da se u Dubrovniku može proizvoditi išta slično onome što se proizvodilo nekada.

– Danas komunikacije nisu problem, pa softver možete razvijati bilo gdje, i na Mljetu, i u Gradu, i u Zagrebu. Nama nisu problem ni tvrtke u Hrvatskoj kao veća konkurencija, nego su nam konkurencija strani proizvođači. To su vodeće svjetske tvrtke koje ne možete zaobići, međutim, sreća je naša da je kriza pa se njihov softver, koji je pet puta skuplji, rijetko gdje plasira – tumači Carević.

Piše: Maja Rilović Koprivec
Link na originalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved