Potpore
28.12.2014. 14:00:32h
Privatni iznajmljivači: novci EU-a samo za OPG, obrt ili tvrtke
Imate sobu, nekoliko soba, apartman, dva studio-apartmana ili kuću za odmor koje ljeti iznajmljujete turistima. Posljednji put ste ih renovirali prije desetak godina.
Images Money / flickr.com

Imate sobu, nekoliko soba, apartman, dva studio-apartmana ili kuću za odmor koje ljeti iznajmljujete turistima. Posljednji put ste ih renovirali prije desetak godina. I naravno da niste konkurentni, ili ste sve manje konkurentni na turističkom tržištu u žestokoj konkurenciji koja iz sezone u sezonu postaje sve brojnija. Htjeli biste, napokon, poboljšati vašu uslugu, a dakako da vam za takvo nešto treba novac. Mnogo novca.

Iskrena pitanja
Uspješnim iznajmljivačima, a to zasigurno želite postati, bitno je stalno unaprjeđivanje i ulaganje u svoju nekretninu. Pri tome pored bankarskih kredita računate na potporu koja se u različitim oblicima nudi iz lokalnih, regionalnih i državnih ureda. No i povlačenjem sredstva iz EU fondova. Uostalom, turizam je među strateškim gospodarskim granama “Vlade” iz Bruxellesa. Ipak, postoji “kvaka”...

-Istina. Europska unija kroz različite mjere podupire rast, razvoj i konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva. Međutim, tu je potrebno naglasiti da je prema EU definiciji mali i srednji poduzetnik svatko tko ostvaruje profit i plaća PDV, neovisno o formalnom tipu registracije, što znači da u tu kategoriju spadaju fizičke osobe, OPG-i, obrti i naravno tvrtke.- ističe Eva Magovac sa Sveučilišta u Zagrebu, specijalist za EU projekte, inače i sama privatni iznajmljivač. Pojašnjava:

-Privatni iznajmljivači, odnosno fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a koji nisu registrirani kao OPG-i, obrti ili tvrtke, dakle nisu u sustavu PDV-a, ne mogu se prijavljivati na natječaje iz EU strukturnih fondova namijenjene turističkom sektoru, i to vrlo vjerojatno neće biti moguće ni u budućem financijskom razdoblju EU 2014. – 2020.-tvrdi Magovac.

U prethodnom, pretpristupnom periodu, do 1. srpnja 2013., kroz program IPARD, mjera 302, “Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti”, sektor ruralnog turizma je mogao ostvariti sufinanciranje u iznosu od 50 posto ukupno prihvatljivih troškova projekta.

-Točno, i to kroz ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga, poput smještajnih objekata, npr. apartmana, soba, objekata za pripremu i usluživanje hrane i pića, sanitarnih čvorova i drugih prostorija. Uključujući objekte za držanje životinja u turističke svrhe, rekreaciju, turističke kampove, uređenje vanjskih površina, primjerice za jahanje, sportski ribolov na kopnenim vodama, brdski biciklizam, tematske staze, jahačke staze, zatim kroz ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje objekata tradicijske arhitekture, tradicijske stambene i gospodarske objekte, ulaganje u obnovljive izvore energije itd.- napominje Eva Magovac.

Pritom su spomenuta ulaganja bila prihvatljiva samo u naseljima razvrstanim u razrede “C”, “D” i ostalim nerazvrstanim naseljima koja nisu dio općine ili grada razvrstanog u razred “A” ili “B”, što je kod nas najčešća turistička skupina. U tome se konkretno podrazumijevalo da je za sva navedena ulaganja bio potreban poslovni plan ili investicijska studija, ovisno o visini ulaganja.

-IPARD je funkcionirao na način da je poduzetnik sam morao isfinancirati čitavu investiciju, a Ugovorno tijelo bi mu nakon provjere svih dokumenata refundiralo maksimalno polovicu troškova. Prije ulaska u posao, svaki poduzetnik koji bi svoju investiciju želio sufinancirati iz namjenskih fondova Europske unije, prvo bi trebao biti iskren prema sebi i postaviti si pitanje bi li njegovu investiciju, ma kako ona mala ili velika bila, htjeli kreditirati HBOR ili poslovna banka. Tek tada, ako je odgovor zaista pozitivan, može s pravom tražiti i sufinanciranje iz nekog strukturnog EU fonda. Ukoliko je odgovor negativan, nema tog EU fonda iz kojeg bi za svoju investiciju mogao dobiti sredstva. Ti fondovi, naime, funkcioniraju baš kao i banke, s tom razlikom što je dio sredstava zaista bespovratan.-navodi Magovac. Svi budući natječaji bit će objavljeni na web stranici www.strukturnifondovi.hr , no prema nekim, “na sporedna vrata” dostupnim, i izgledno vjerodostojnim, informacijama naglasak za male i srednje poduzetnike mogao bi biti na mikrokreditiranju, a manje na sufinanciranju kroz bespovratna sredstva kao što je to bio slučaj do sada.

-Trenutno tako stoji stvar. Privatni iznajmljivači se, međutim, mogu prijavljivati na natječaje koje raspisuje Ministarstvo turizma svake godine (www.mint.hr ). Posljednji takav natječaj objavljen u svibnju 2014. (Program konkurentnost turističkog gospodarstva) (su)financirao je izgradnju i opremanje unutarnjih i vanjskih bazena privatnih iznajmljivača. Također i udruživanje privatnih iznajmljivača u zadruge ili trgovačko društvo, kao i organiziranje i realizaciju zajedničkih sadržaja, preregistraciju postojećeg “Objekta u domaćinstvu” privatnog iznajmljivača u odgovarajuću vrstu ugostiteljskog objekta za smještaj trgovačkog društva ili obrta. Isto i članarinu u prestižnim renomiranim međunarodnim asocijacijama smještajnih ugostiteljskih objekata.-podsjeća Eva Magovac i dodaje kako se tu, na žalost, manje vrijednim potporama.

Niz je mogućnosti koje se otvaraju kada je posrijedi oblik organizacije obiteljskog smještaja, a prema iskustvu iz ostalih zemalja članica čini se da su dobri stari pansioni i difuzni hoteli među poželjnijima. Upravo na njima, kao kvalitetno najvišem obliku obiteljskog smještaja, su značajan udio vlastite turističke ponude razvile Njemačka i Austrija. Difuzni hoteli pretpostavljaju ujedinjavanje ponude većeg broja smještajnih jedinica obiteljskog smještaja iste kvalitativne razine, no u vlasništvu različitih privatnih osoba u istoj destinaciji, a koje se tržišno komercijaliziraju na način koji je jedinstven i centraliziran. Kako bilo, novac iz EU se može povući, a uvjet je tek da ste pravna osoba, što znači da svi iznajmljivači koji pružaju usluge smještaja kao obrtnici ili tvrtke, kao i oni koji su u sustavu PDV-a, prepoznati kao potencijalni korisnici, imaju mogućnosti izvlačenja sredstva iz EU fondova. Moraju nužno poslovati pozitivno minimalno tri godine u segmentu za koji ujedno i traže financijsku potporu, a da bi se uopće kandidirali za sredstva potrebno je priložiti investicijsku studiju ili poslovni plan. Ne posluju li pozitivno 3 godine, samo troše vrijeme, jer nisu u nikakvoj mogućnosti dobiti sredstva iz EU fondova.

Rizik poslovanja
-Bitno je naglasiti da jedan od rizika postoji i za sve one koji, na primjer, pozitivno posluju zadnjih pet godina u segmentu trgovine, proizvodnje i slično, uglavnom ne bave se iznajmljivanjem apartmana, ali imaju neku nekretninu koju bi preuredili u apartmane i žele povući sredstva iz EU fondova. Odgovor bi u početku mogao biti pozitivan, jer posluju pozitivno 3 godine, no velika je šansa da neće skupiti dovoljan broj bodova kod evaluacije, odnosno da se prijava na kraju odbaci iz razloga jer su tretirani kao početnici koji ne posluju dovoljno dugo u segmentu za kojeg traže financijsku potporu, u našem slučaju turizma.-naglašava Ivan John s portala Moj oblak. Pripreme i prikupljanje papira je veliki i skupi proces, stoga je, zaključuje, dobro biti oprezan i nadasve dobro informiran.
Pola kreveta u kućanstvima
U kućanstvima se u Hrvatskoj ostvaruje čak trećina noćenja, čija je brojka naročito narasla u razdoblju od 2005. do 2011., za skoro 50 posto, a na privatni se smještaj odnosi gotovo polovica kapaciteta, blizu pola milijuna kreveta. Privatni iznajmljivači plaćaju paušalni porez na dohodak i boravišnu pristojbu po krevetu, što godišnje na razini RH iznosi oko 100 milijuna kuna. Riječ je o novcu koji odlazi u poreznu blagajnu i proračun HTZ-a.

Piše: P. L.
Link na originalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved