Pazi! Snima se!
24.1.2014. 9:57:26h
Od stranih filmaša zarađuje desetak milijuna eura godišnje, o Ministarstvu ovisi hoćemo li utržiti još više
U posljednje vrijeme Hrvatska postaje sve popularnija kao filmska destinacija na svjetskoj produkcijskoj mapi. Kod nas se snimao biografski film “Diana” s Naomi Watts, pale su klape na novim sezonama gledanih serija “Igra prijestolja” i “Borgia”...
aka Jens Rost / flickr.com

U posljednje vrijeme Hrvatska postaje sve popularnija kao filmska destinacija na svjetskoj produkcijskoj mapi. Kod nas se snimao biografski film “Diana” s Naomi Watts, pale su klape na novim sezonama gledanih serija “Igra prijestolja” i “Borgia”... Pitate li Hrvoja Hribara, prvog čovjeka Hrvatskog audiovizualnog centra, trebalo nam je dvije godine da se Hrvatska izgradi kao brend u tom smislu. Točno onoliko koliko nam je trebalo da se “potpuno uništimo kao brend, tamo početkom devedesetih”. Godine 2011. zakonom je uveden sustav poticaja, preko Hrvatskog audiovizuanog centra (HAVC). Od 2012. je taj sustav u praksi, a 2013. je postala godina dobrih rezultata. Koliko će nam se sve to dugoročno isplatiti, ponajprije ovisi o potencijalu države da dalje razvija sustav poticaja.

– HAVC i naša industrija su prilično spremni. Zasad smo dosegnuli desetak milijuna eura. Želimo li više, morat ćemo pronaći više novca za poticaje. Nije u pitanju da se taj novac obilno vraća državnoj riznici, već u tome hoće li biti novca za takve investicije, kako god bile rentabilne. Ovisimo o tome da Ministarstvo financija, koje s Ministarstvom kulture izvanredno prati, usklađuje i surađuje u procedurama odobravanja, nastavi to raditi i dalje na jednako prijateljski način. Kad govorimo o rentabilnosti, izravna korist državne riznice je tri zarađene na jednu uloženu kunu, korist naše industrije je da se razvija i hrani obitelji, korist turizma je da se oko snimanja nekog zapaženog djela uvijek generira velik besplatni PR za destinacije. To je reklama koju nitko nije naručio, što je u lažljivom svijetu reklama vrlina po sebi, a osim svega je besplatna. Tko bi platio sve priloge na CNN-u, Bloombergu i drugdje dosad objavljene o “Igri prijestolja” u Dubrovniku? – govori nam Hribar.

Lokacije, kadar, geografska pozicija... Sve je to strancima kod nas privlačno. No, najprivlačniji je omjer cijene i kvalitete – u prvom redu izvanrednih profesionalaca, pa lokacija, pa pratećih usluga.

– Za snimanje u nekim zemljama istočne Europe američke ekipe imaju poslovicu “Najgori dan snimanja, tamo je – slobodni dan”. Tko snima u Splitu, Dubrovniku, Zadru nikad neće izreći takvo što. Hrvatska ni s povratom 20 posto nije jeftina lokacija, ali je postala konkurentna s obzirom na vrijednosti koje daje. Kad bismo izgradili ili adaptirali filmske studije s pratećim sadržajima, ovaj posao bi doista mogao narasti toliko da postane vidljiv i u ukupnim gospodarkim statistikama. Ovako je važan samo audiovizualnoj industriji, turizmu i lokalnim zajednicama, no bome ni to nije malo – veli direktor HAVC-a.

Pa ipak, prije je bilo primjera da su producenti zbog skupoće i administracijskih zavrzlama odustajali od Hrvatske.
Domaćinski gradovi

– Bit će uvijek niskobudžetnih produkcija kojima je neka druga lokacija jeftinija. Što za nas ne mora biti loše. Prije se često odustajalo od Hrvatske u prvom redu zbog nedostatka poticaja, mjere koja postoji u većini europskih zemalja. Poticaji su pogodba koja producentu omogućuje povrat 20 posto utrošenih i oporezovanih sredstava, a s druge strane producent je obvezan na potpunu fiskalnu odgovornost, “nekreativno”, disciplinirano knjigovodstvo i angažman domaćih djelatnika i kreativaca. Solidni producenti vole osjećaj, uz financijsku uštedu, da sudjeluju u nečem organiziranom, nadziranom, da imaju središnje tijelo koje ih efikasno prati. Vole osjećaj da su u uređenoj zemlji.

To prati i ponašanje gradskih vlasti Dubrovnika, Zadra, Rijeke prema ekipama: iznimno su “film-friendly” i učinkoviti. Kao da ljudi u Hrvatskoj, otkako promoviramo i razvijamo poticaje, razumiju da je snimanje filma doprinos svima. Na tome, bome, hvala i vama novinarima koji nam omogućujete da o tome govorimo javno. Gradovi se odnedavna ponašaju domaćinski, kad valja odobriti javne lokacije, izdati komunalne dozvole ili oprostiti ekipi najmove za snimanje. Promotivni učinci za jedan grad, u kojem se snima ozbiljan projekt, puno su veći od nekoliko tisuća kuna za najam nekog trga ili javne palače – kazuje Hribar.
Mogućnosti rasta

Je li istina da su se treće “Kronike iz Narnije”, četvrti “Terminator” i “Plaćenici 2” s legendama akcijskog žanra (Stallone, Willis, Schwarzenegger, Van Damme, Chuck Norris...) zamalo snimali u nas? Ako da, gdje je zapelo?
– Megaspektakli koji bi kod nas potrošili po 20 milijuna dolara progutali bi zasad čitav godišnji odobreni proračun za poticaje, zato za njima nitko ne plače. Da ne govorimo o tome da je u takvim produkcijama zadaća lokalne industrije da dade statiste i konjušare, a Hrvatska, naprotiv, želi razvijati vlastitu kinematografiju kroz međunarodnu suradnju, poticati europske ekipe da ovdje rade, a da naše kreativce zapošljavaju na visokim funkcijama u timu. Suradnja s danskim, finskim i švedskim producentima je odličan primjer za to – odgovara ključni čovjek HAVC-a.

Godine 2003. Češka je ostvarila prihod od 270 milijuna dolara od filmskih koprodukcija, a u 2009. filmaši su u Mađarskoj potrošili 250 milijuna dolara. Hrvatska, doznajemo, teško može ostvariti slične brojke bez filmskih studija.

– Možemo se razvijati do 20-30 milijuna eura godišnje. Kad bi se riješio problem studijskih prostora, mogli bismo rasti do već predviđenih 100 milijuna eura – tvrdi Hribar i otkriva da je Hrvatska od stranih produkcija do današnjeg dana, sa serijom “Borgia”, zaradila oko 80 miljuna kuna.
Hollywood u Bugarskoj

Ipak, čini se da nama i ostatku Europe veći dio kolača otima Bugarska. Kako se nametnuti toj državi u koju se Hollywood trajno naselio (“Plaćenici 2 & 3”, “Legenda o Herkulu”...), finalno je pitanje za alfu i omegu HAVC-a.

– Možemo se nametnuti jedino ako ekonomski skliznemo sve do razine tamošnjih plaća i nadnica. Ne bih to htio ni sebi ni vašim čitateljima. Posla, međutim, ima i za Bugarsku i za Hrvatsku. Hrvatska se profilira kao filmski “boutique”, kao što smo najavili na promociji naše strategije još prije dvije godine. Tu su i europski projekti – skandinavski, britanski, njemački, francuski. Osobito nam je stalo do inovativnih visokoproračunskih TV serija, jer serije su danas na vrhuncu, a gledaju ih stotine milijuna ljudi, toliko publike nikad ne vidi igrani film, s iznimkom tri-četiri najveća blockbustera. Od dvije vodeće svjetske serije, koje se trenutno emitiraju, “Game Of Thrones” i “Borgia”, obje na odjavnoj špici imaju, odnosno imat će, logotip HAVC-a, a kroz svoju prateću promociju dižu Hrvatsku u nebesa i kao filmsku i turističku destinaciju. To je neprocjenjivo – ponosan je Hribar.

Piše: Marko Njegić

Link na originalni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved