Turistički izvoz
12.11.2014. 14:59:28h
Dok službeno odlazi u penziju, Jako Andabak radi na hotelskom softveru koji će izvoziti
Ugledni hotelijer, vinar, ulagač u agrar i zdravstveni turizam, vraća se struci - za globalno tržište razvija složeni softver za upravljanje hotelima.
Wendy Harman / flickr.com

Rijetkima je poznato da je Jako Andabak, uspješan hrvatski poduzetnik koji je se bavi osiguranjem, turizmom, stočarstvom, zdravstvom, poljoprivredom... po struci inženjer elektrotehnike koji je svoju karijeru započeo u zagrebačkom Končaru, zaradivši nekolicinu nagrada za inovacije. Oni koji ga poznaju reći će da je upravo njegova osnovna ljubav i struka zaslužna za uspjeh njegovih brojnih projekata, a u razgovoru za No1 Business People od Jake Andabaka doznali smo da od inovacija zapravo nikad nije odustao – pri kraju je razvoja iznimno složenog softvera za upravljanje u hotelima koji kani plasirati na globalno tržište. Ipak kaže da ga u zadnje vrijeme najviše privlači vinogradarstvo, pothvat u koji je ušao prije pet godina, gotovo slučajno.

Za razliku od mnogih vinograda na Braču, vaši trsovi su ove godine rodili, kako ste to uspjeli?
Naši vinogradi relativno dobro su prošli, unatoč tome da je godina bila kišna. Dobro je što su naši vinogradi na položaju na kojem je vrlo porozno tlo, kroz koje relativno brzo otječe voda, pa nisu osjetljivi na sušne i na vlažne godine. Kad su suše, između kamenog tla ima zemlje koja omogućuje da se loza ukorijeni i povuče vlage koliko joj je potrebno. Također, kad se ove godine pojavila ta takozvana ‘kisela trulež’, kad već na stabljici bobice krenu fermentirati, moji ljudi eksperimentirali su i pokušali su zaustaviti proces vinobranom koji se zapravo koristi u obradi vina da bi se usporila fermentacija.  Dakle, imali smo malo sreće, a za nešto smo i sami zaslužni.

Koliko će biti vina ove godine?
U ovom trenutku radi se između 120 do 160 tisuća butelja, a ove godine bit će ih oko 150 tisuća. To su mladi vinogradi koji bi u puni urod trebali doći do 2018. godine, i tad bi trebali dostići urod od oko 500 tisuća butelja godišnje.

Kamo izvozite vaša vina? Kažu vinari da je najteže dospjeti na inozemna tržišta?
Izvozimo u Francusku, Švicarsku, Belgiju, Njemačku, SAD, Veliku Britaniju, Kanadu. Istina je da je teško plasirati vina na izvozna tržišta, mi smo za naša prva dva zahtjevna tržišta Francuske i Belgije zapravo imali sreću da su kupci slučajno došli na Bol. Posjetili su naš podrum, svidjelo im se vino i cijela priča i odlučili su se toga primiti jer cijene autohtoni proizvod koji je na neki način i egzotičan. Naša vina su u prodaji gotovo isključivo u  restoranima i vinotekama, odnosno specijaliziranim trgovinama. Vino je u najvećem cjenovnom razredu i u skladu s tim se i plasira na tržištu, i trenutno je na vinskim kartama šest do sedam restorana s Michelinovim zvjezdicama. Na domaćem tržištu smo u boljim restoranima, dakle sve u svemu mislim da smo jako dobro pozicionirani. Očekujem da će nam sa sve većim prirastom rasti potražnja i na svjetskom i na hrvatskom tržištu. Prodajemo do zadnje boce, čak nam je ugroženo stvaranje arhive.

Kažete da ste u vinogradarstvo ušli skoro slučajno. Kako ide ta priča?
U proljeće 2009. godine pozvao sam na svoj ranč na Braču jedno šire društvo prijatelja vina, vinara i onih koji to žele postati, kao i onih koji cijene dobro vino. Skupilo se dosta veselo društvo u kojem je bio i Zlatan Plenković. Kad je vidio teren, Plenković je rekao da je šteta tu ne napraviti vinograd. To je bila inicijalna ideja i onda sam odlučio da idem u to. Slučaj je htio da je istekao najam u podrumu stare bolske vinarske Zadruge tako da je naša tvrtka Jako vino ušla u taj podrum. Puno sretnih okolnosti se poklopilo.

U hrvatskoj javnosti ste još uvijek najpoznatiji kao hotelijer, iako ste već izjavljivali da biste prodali hotele ako dođe dobar kupac i ponudi dobru cijenu.

Kod mene je uvijek tako. Svu imovinu je moguće prodati ako dođe dobar kupac, na prodaju je sve osim familije. Imam sreću da su u poslu moje tri od četiri kćeri, a četvrta je nedavno napunila 18 godina i kreće na studij. Otkrit ću vam tajnu, nedavno sam navršio 65 godina i mogao bih ići u mirovinu. Zapravo, moja najmlađa kći i ja imamo rođendan na isti dan, i simbolično je da smo zajedno slavili, ona svoju punoljetnost, a ja svojih puno godina. S odlaskom u penziju nemam problem, mislim da se sustav stabilizirao, već sad sam uključen u strateškim projektima, a operativno me nitko više ništa ne pita, i rade bolje nego kad im se ja miješam u posao. To mogu zahvaliti svim svojim direktorima, članovima koncerna. Nadam se da ću otići mirno u penziju.

Kad to planirate? Teško je povjerovati da ćete otići u mirovinu.
Ima izraz da se ide u penziju, ali ne i u mirovinu. Ali svakom slučaju planiram svesti poslovne aktivnosti na uski vremenski period, nije da ću sad otići i nitko me više neće vidjeti. Nikog neću pustiti da mi se useli u ured.

Kad odete u penziju, imat ćete vremena za svoje selo na Braču? Kakvi su vam tamo planovi?
Radi se o malom selu usred vinograda koje je zaštićeni spomenik i u doba turskih osvajanja i progona katoličkog svećenstva tamo je bio ženski samostan. Tu ima pet stambenih objekata, crkvica, zajednička krušna peć... U neposrednoj blizini sela nalazi se Zmajeva špilja gdje je davno također bio samostan, no njegova povijest kreće iz poganskih vremena, s duborezima u kamenu. To je jedna jako lijepa turistička atrakcija, a iznad sela je nekih pet tisuća kvadrata zemljišta na kojem je moguća gradnja. Selo ćemo obnoviti u izvornom obliku i to bi trebalo biti muzejski organizirano. Napravljena je studija i čekamo dogovor s Ministarstvom kulture kako bi došli do rješenja da se može u investiranje. Plan je iznad sela napraviti koju vilu, i to može biti luksuzni turizam, ali i može se osmisliti proizvod koji će gostima omogućiti da osjete skromnost ondašnjeg života.

Piše: Marija Crnjak
Link na puni članak

COPYRIGHT!
Svi tekstovi, slike, zaštićeni trgovački znaci te sa bilo koje druge osnove zaštićeni "objekti/subjekti" zakonom o autorskim ili drugim pravima postavljeni na ovom portalu u vlasništvu su izvora koji je naveden uz određenu sliku ili tekst te su objavljeni uz odobrenje nositelja autorskih prava. Svi materijali sa izvorom Croatialink.com u vlasništvu su našeg portala i mogu se koristiti isključivo uz pismeno odobrenje uredništva portala. Korištenjem odnosno pregledavanjem našeg portala slažete se sa uvjetima korištenja portala.
PRAVNA NAPOMENA!
Portal CroatiaLink.com napravljen je u dobroj vjeri i koristite ga na vlastitu odgovornost.
©CroDodo, 2004 ~ 2024, All rights reserved